Cilj je intenzivnog uzgoja voćnih vrsta, trešnje i višnje, prinos lijepih i kvalitetnih plodova. Za normalan rast i razvitak traže sve mikro i makroelemente, poput ostalih višegodišnjih kultura, koje korijenjem uzimaju iz otopine tla. Važno je da su hranjiva pristupačna u svim razdobljima razvoja, što je slučaj u prozračnim i umjereno vlažnim tlima, dok ostala tla agromelioracijskim mjerama treba popraviti.
Prije podizanja voćnjaka obavlja se kemijska i fizikalna analiza tla, kojom se odredi koncentracija pojedinih hranjiva i reakcija tla, a na temelju nje i količina mineralnih gnojiva i moguća mjera kalcizacije. Ako su fizikalna svojstva nepovoljna poput teških, zbitih i vlažnih tala, potrebno ih je što prije popraviti odgovarajućim agrotehničkim zahvatima. Teška tla bogatija su hranjivima, ali ne odgovaraju ni trešnji ni višnji. Pogodnija su lakša tla, iako sadržavaju manje hranjiva, prije sadnje opskrbimo ih hranjivima koja su nedostatna. Kod podizanja voćnjaka dodajemo makroelemente; P2O5 fosfor, K2O kalij, CaO kalcij i MgO magnezij. Dobro opskrbljena tla, koja sadržavaju oko 30 mg P2O5 i više od 40 mg K2O, na 100 g tla nije potrebno gnojiti. Često se u voćnjaku javlja i nedostatak sumpora, bora, bakra, željeza, mangana i cinka. Njihov nedostatak možemo spriječiti istovremeno unošenjem mineralnih gnojiva, koja uz dušik, fosfor i kalij sadržavaju sekundarna hranjiva, poput NPK 5-20-30 + 26 SO3, ili primjenom soli mikroelemenata koje je najjednostavnije dodavati putem lista, a nalaze se u zajedničkoj smjesi otopina makro i mikrohranjiva (Fertina V, Fertina C i slično), ili zasebno, poput željeza u Fertini Fe i bora u Fertini B.
Dušik je jedan od elemenata koji najviše utječe na rast i izravno na rodnost. Njega voćka djelomice dobiva razgradnjom humusnih tvari, koje smo unijeli stajskim gnojem (ili tresetom) prije sadnje. Zatravljeni voćnjak velik je izvor dušika, koji se oslobađa mineralizacijom organske tvari. Dušik iz mineralnih gnojiva, poput amonij nitrata, uree, amonij sulfata, KAN-a, UAN-a dodajemo tijekom aktivnog rasta u nekoliko obroka (dva do tri puta). Količine unosa ovise o opskrbljenosti tla, starosti drveta, oborinama, prirastu i rodnosti. Pritom moramo znati da je u prvim godinama povećana potreba za tim hranjivom, zbog intenzivnog vegetativnog rasta do konačnog oblikovanja skeleta. Zbog jače bujnosti, kod višnje je istaknutija potreba za dušikom u odnosu na trešnju. Mladim voćkama dodajemo 30 40 kg/ha N, a starijima u rodnosti 60 140 kg/ha N. Optimalna količina dušika u listu kreće se od 2,2 do 3,4% obračunato na suhu tvar lista.
Fosfor je element koji se teže ispire i slabo je pokretan u tlu. Višnje i trešnje u prvim godinama traže 30 kg/ha P2O5, a kasnije tijekom rodnosti 60 90 kg/ha. Sadržaj fosfora u listu trebao bi se kretati od 0,16 do 0,40% na ukupnu suhu tvar lista.
U prvim godinama razvoja potrebe za kalijem iznose 60 kg/ha, a u punoj rodnosti iznosi 150 200 kg/ha. Sadržaj kalija u listu trebao bi se kretati od 1,0 do 3,0% ukupne suhe tvari lista.
Radi čvrstoće plodova, preporučljivo je dodavati kalcij prskanjem kao kalcijev klorid ili kalcijev nitrat (Fertina Ca u koncentraciji 1% otopine) u nekoliko navrata tijekom rasta ploda.
Dušik je jedan od elemenata koji najviše utječe na rast i izravno na rodnost. Njega voćka djelomice dobiva razgradnjom humusnih tvari, koje smo unijeli stajskim gnojem (ili tresetom) prije sadnje. Zatravljeni voćnjak velik je izvor dušika, koji se oslobađa mineralizacijom organske tvari. Dušik iz mineralnih gnojiva, poput amonij nitrata, uree, amonij sulfata, KAN-a, UAN-a dodajemo tijekom aktivnog rasta u nekoliko obroka (dva do tri puta). Količine unosa ovise o opskrbljenosti tla, starosti drveta, oborinama, prirastu i rodnosti. Pritom moramo znati da je u prvim godinama povećana potreba za tim hranjivom, zbog intenzivnog vegetativnog rasta do konačnog oblikovanja skeleta. Zbog jače bujnosti, kod višnje je istaknutija potreba za dušikom u odnosu na trešnju. Mladim voćkama dodajemo 30 40 kg/ha N, a starijima u rodnosti 60 140 kg/ha N. Optimalna količina dušika u listu kreće se od 2,2 do 3,4% obračunato na suhu tvar lista.
Fosfor je element koji se teže ispire i slabo je pokretan u tlu. Višnje i trešnje u prvim godinama traže 30 kg/ha P2O5, a kasnije tijekom rodnosti 60 90 kg/ha. Sadržaj fosfora u listu trebao bi se kretati od 0,16 do 0,40% na ukupnu suhu tvar lista.
U prvim godinama razvoja potrebe za kalijem iznose 60 kg/ha, a u punoj rodnosti iznosi 150 200 kg/ha. Sadržaj kalija u listu trebao bi se kretati od 1,0 do 3,0% ukupne suhe tvari lista.
Radi čvrstoće plodova, preporučljivo je dodavati kalcij prskanjem kao kalcijev klorid ili kalcijev nitrat (Fertina Ca u koncentraciji 1% otopine) u nekoliko navrata tijekom rasta ploda.
Izvor:www.gospodarski-list.hr