Prorjeđivanje plodova

Često se može čuti: „Prošla godina je bila jako rodna, pa ove godine neće biti ploda!“ Iako je toj naizmjeničnoj rodnosti uzrok i izostanak prorjeđivanja, ona se rijetko povezuje s tim pomotehničkim zahvatom. To se može i donekle opravdati i time što naizmjenična rodnost nije tako izražena u voćnjacima koji se redovito orezuju, jer se samom rezidbom smanjuje opterećenje plodovima. U narodu se kaže da se voćka izmorila jedne godine, pa se sada jednu godinu mora odmoriti.

Naizmjenična rodnost

U plodovima se tijekom rasta razvijaju sjemenke u kojima nastaje hormon rasta giberelin koji tad odlazi u stablo. Previsoka koncentracija giberelina u stablu sprječava razvoj cvjetnih pupova, te tako iduće godine možemo očekivati uglavnom lisne pupove i vrlo mali broj cvjetnih pupova. Iduće godine kako je mali broj cvjetova na stablu, tako je i mali broj plodova, pa ni koncentracija giberelina nije visoka. Voćka zbog održanja vrste tako razvije mnogo cvjetnih pupova. I tako se rodna i nerodna godina izmjenjuju.

Kako prorjeđivati?

U suvremenim proizvodnim voćnjacima koriste se razni preparati biljnih hormona kojima se prskaju voćke kako bi dio plodova otpao i time smanjio opterećenje. Drugi pak koriste mehaničke uređaje koji poput rotirajućih četki prolaze kroz krošnju i otkidaju plodove. To su vrlo ekonomični načini prorjeđivanja u velikim voćnjacima jer ne iziskuju puno radne snage. S druge su pak strane za male voćnjake, poput onih na okućnicama preskupi. Zato se može prorjeđivati ručno. To je zapravo i najbolji način prorjeđivanja. Tako se mogu ukloniti svi oštećeni (od tuče, insekata i sl.) ili zakržljali plodovi, a ostavljaju se samo jedri i najveći plodovi. Takvo prorjeđivanje je najbolje napraviti u fazi kada su plodići promjera 8 do 10 mm. Kod jezgričavih voćaka kao što su jabuke, kruške, dunje i sl. na mjestu jednog pupa najčešće se razvije 5 do 6 cvjetova, pa tako i plodića. To je očito preveliki broj plodova na jednom mjestu. Najbolje je dio plodova skinuti i ostaviti samo jedan, a ponegdje može i dva ploda ako imaju dovoljno mjesta i ako je mjesto prihvata za stablo dovoljno čvrsto da podnese toliku težinu.

Prorjeđivanje koštičavih voćaka

Kod koštičavih voćaka kao što su breskve, šljive, trešnje i sl., također treba provoditi prorjeđivanje, posebice jer su njihovi plodovi i sami po sebi sitniji. Tako se npr. kod breskve 15 do 20 dana nakon završetka cvatnje prorjeđivanjem treba ostaviti 6 do 8 plodova po mješovitoj rodnoj šibi koja je najčešće rodno drvo kod breskve. Također njihov razmak treba biti 15-ak cm. Plod breskve je težak, a rodne grančice tanke te se pod težinom plodova jako povijaju prema tlu i lakše se ljuljaju uslijed vjetra, čime bi moglo doći do sudaranja i oštećivanja plodova. Kako šljiva ima manje i lakše plodove, taj razmak između plodova može biti upola manji (8 do 9 cm).

Prednosti prorjeđivanja plodova:

• povećanje kakvoće i veličine plodova
• neprorijeđeni plodovi su sitniji, kržljaviji i manje ukusni
• prorjeđivanjem se omogućava veći prodor sunčevih zraka i ujednačeno sazrijevanje plodova
• u slučaju prevelike rodnosti grana se
• može slomiti uslijed težine plodova
• prorjeđivanjem se smanjuje potreba voćke za hranjivim tvarima i uklanja pojava naizmjenične rodnosti
• prorjeđivanjem se smanjuje mogućnost zaraze bolesti i napada štetnika.

Vrlo izražena rodnost trešnje može također umanjiti kakvoću ploda, stoga predpredstavlja moguću teškoću koja se može riješiti prorjeđivanjem. Glavno rodno drvo kod trešnje su svibanjske kitice, koje mogu nositi 10-ak cvjetnih pupova. U plodu trešnje veliki dio ploda zauzima koštica, a prorjeđivanjem se taj odnos uvelike može smanjiti. Stoga je i kod nje potrebno provoditi prorjeđivanje kad je promjer ploda otprilike 10 mm.