Kupina se lagano i brzo razmnožava, jednostavno se uzgaja, razmjerno brzo počinje plodonositi (već u drugoj godini, a rodnost je od treće godine redovna i obilna), zapošljava mnogo radne snage (naročito u berbi), dobro uspijeva na strmim terenima, nije preosjetljiva na napad štetočinja bilja, medonosna je biljka, a njezini plodovi postižu visoku cijenu na tržištu.
Nažalost, službenu registraciju i dopuštenje za suzbijanje korova u kupinama u našoj zemlji nema niti jedan herbicid, pa ovom prilikom navodimo neka rješenja i iskustva iz zemalja u okruženju.
Jedino djelatna tvar diklobenil (Casoron G) ima kod nas dopuštenje za primjenu u nasadima maline i ribiza, ali starijih od četiri godine. Koristi se samo krajem zime ili rano u proljeće prije početka otvaranja pupova, rasipavanjem granula širom po cijeloj površini u količini 60 - 80 kg/ha (odnosno, minimalno 20 kg/ha ako se rasipava samo u trake, u zoni herbicidnog pojasa unutar reda ili ispod biljaka). Ipak, ovom prilikom ističemo da kupine namaju tako dubok korijenov sustav kao maline, pa su zato osjetljivije na zimsko smrzavanje i moguće štetno ispiranje („spuštanje”) rezidualnih (dugotrajnih) herbicida s površine zemljišta u zonu korijena.
Nažalost, službenu registraciju i dopuštenje za suzbijanje korova u kupinama u našoj zemlji nema niti jedan herbicid, pa ovom prilikom navodimo neka rješenja i iskustva iz zemalja u okruženju.
Jedino djelatna tvar diklobenil (Casoron G) ima kod nas dopuštenje za primjenu u nasadima maline i ribiza, ali starijih od četiri godine. Koristi se samo krajem zime ili rano u proljeće prije početka otvaranja pupova, rasipavanjem granula širom po cijeloj površini u količini 60 - 80 kg/ha (odnosno, minimalno 20 kg/ha ako se rasipava samo u trake, u zoni herbicidnog pojasa unutar reda ili ispod biljaka). Ipak, ovom prilikom ističemo da kupine namaju tako dubok korijenov sustav kao maline, pa su zato osjetljivije na zimsko smrzavanje i moguće štetno ispiranje („spuštanje”) rezidualnih (dugotrajnih) herbicida s površine zemljišta u zonu korijena.
Mogući načini obrade tla
Prema literaturnim podatcima i potvrđenoj praksi osnovna je namjena obrade tla u kupinjaku održavanje površine u rastresitom stanju, uništavanje korova i unošenje hranjiva u zonu korijenova sustava (mineralnih gnojiva i stajnjaka). Tlo se u nasadima kupina može održavati na više načina: a) čista obrada (kultivacija) cijele površine; b) zatravljivanje površine tla i višekratna košnja (malčiranje); c) kemijsko tretiranje površine herbicidima.
Obrada ili kultivacija tla primjerena je za istočna naša područja (istočna Slavonija), odnosno u županijama gdje godišnje pada manje od 700 mm oborina, a podrazumijeva održavanje čistog tla bez korova u rastresitom stanju.
U prozračnom i optimalno vlažnom tlu povoljni su uvjeti za razvoj mikroorganizama, koji izravno utječu na plodnost. To se postiže sa 4 - 5 površinskih obrada primjenom rotofreza ili tanjurača, uz istovremeno suzbijanje korova, razbijanje pokorice, te unošenje mineralnih i organskih gnojiva.
Dio tla ispod izdanaka kupina, koji se ne obrađuje strojno, obavlja se ručno (pažljivo motikom) a naročito tijekom prve obrade u rano proljeće.
Primjena herbicida
Primjena herbicida u nasadima kupina opravdana je kada rano u proljeće zbog razmočenog tla nije moguća mehanička obrada strojevima. Kako kupine razvijaju razmjerno plitak korijen, herbicidi se u nasadima mogu koristiti tek nakon treće godine. Prema stranim iskustvima, moguće je koristiti vrlo perzistentan zemljišni herbicid simazin (Radokor WP 50) u količini 2 - 3 kg/ha. Primjenjuje se prije kretanja vegetacije kupina (kraj veljače ili početak ožujka), ali i prije nicanja korova.
Suzbija sjemenske (jednogodišnje) dikotiledone (širokolisne) i monokotiledone (travne) korove. Tada je umjesto simazina moguće koristiti u uvodu spomenuti diklobenil (Casoron G). Osim jednogodišnjih korova, diklobenil suzbija i neke višegodišnje ili trajne korove (uskolisne i širokolisne). Pripravak Casoron treba ravnomjerno rasipati po tretiranoj površini, a tijekom godine smije se koristiti samo jednom. Selektivni graminicidi (pr. Fusilade Forte EC u količini 1 - 1,5 l./ha ili Targa Super EC u količini 0,5 - 1,5 l./ha i sl.) namijenjeni su suzbijanju svih uskolisnih ili travnih korova (pr. kostrva, pirika itd.). Ne oštećuju kupinu ako padaju po njezinu lišću (selektivni su), a primjenjuju se kad korovi porastu na visinu 5 - 10 cm. U međurednom prostoru kupina mogu se koristiti neselektivni kontaktni herbicidi (pr. Basta 15 SL i dr.), ili totalni translokacijski pripravci (pr. Cidokor, Herbocor, Herkules, Clinic, Dominator SL 480 i dr.).
Obično se koriste rano u proljeće (kad korovi porastu do 15-ak cm), ali ne smiju doći u dodir s mladim listovima ili izdancima kupine. Koriste se za mirnog vremena, uz pomoć posebnih štitnika i usmjerivača. Velika im je mana što nakon kraćeg razdoblja (nakon 2 - 3 tjedna) korovi ponovno rastu.
Treba napomenuti da svi spomenuti herbicidi negativno utječu na kupinu, pa se preporučuju samo za tretiranje međurednog prostora, a korove u redu uništava se okopavanjem, plijevljenjem ili košnjom.
Prema literaturnim podatcima i potvrđenoj praksi osnovna je namjena obrade tla u kupinjaku održavanje površine u rastresitom stanju, uništavanje korova i unošenje hranjiva u zonu korijenova sustava (mineralnih gnojiva i stajnjaka). Tlo se u nasadima kupina može održavati na više načina: a) čista obrada (kultivacija) cijele površine; b) zatravljivanje površine tla i višekratna košnja (malčiranje); c) kemijsko tretiranje površine herbicidima.
Obrada ili kultivacija tla primjerena je za istočna naša područja (istočna Slavonija), odnosno u županijama gdje godišnje pada manje od 700 mm oborina, a podrazumijeva održavanje čistog tla bez korova u rastresitom stanju.
U prozračnom i optimalno vlažnom tlu povoljni su uvjeti za razvoj mikroorganizama, koji izravno utječu na plodnost. To se postiže sa 4 - 5 površinskih obrada primjenom rotofreza ili tanjurača, uz istovremeno suzbijanje korova, razbijanje pokorice, te unošenje mineralnih i organskih gnojiva.
Dio tla ispod izdanaka kupina, koji se ne obrađuje strojno, obavlja se ručno (pažljivo motikom) a naročito tijekom prve obrade u rano proljeće.
Primjena herbicida
Primjena herbicida u nasadima kupina opravdana je kada rano u proljeće zbog razmočenog tla nije moguća mehanička obrada strojevima. Kako kupine razvijaju razmjerno plitak korijen, herbicidi se u nasadima mogu koristiti tek nakon treće godine. Prema stranim iskustvima, moguće je koristiti vrlo perzistentan zemljišni herbicid simazin (Radokor WP 50) u količini 2 - 3 kg/ha. Primjenjuje se prije kretanja vegetacije kupina (kraj veljače ili početak ožujka), ali i prije nicanja korova.
Suzbija sjemenske (jednogodišnje) dikotiledone (širokolisne) i monokotiledone (travne) korove. Tada je umjesto simazina moguće koristiti u uvodu spomenuti diklobenil (Casoron G). Osim jednogodišnjih korova, diklobenil suzbija i neke višegodišnje ili trajne korove (uskolisne i širokolisne). Pripravak Casoron treba ravnomjerno rasipati po tretiranoj površini, a tijekom godine smije se koristiti samo jednom. Selektivni graminicidi (pr. Fusilade Forte EC u količini 1 - 1,5 l./ha ili Targa Super EC u količini 0,5 - 1,5 l./ha i sl.) namijenjeni su suzbijanju svih uskolisnih ili travnih korova (pr. kostrva, pirika itd.). Ne oštećuju kupinu ako padaju po njezinu lišću (selektivni su), a primjenjuju se kad korovi porastu na visinu 5 - 10 cm. U međurednom prostoru kupina mogu se koristiti neselektivni kontaktni herbicidi (pr. Basta 15 SL i dr.), ili totalni translokacijski pripravci (pr. Cidokor, Herbocor, Herkules, Clinic, Dominator SL 480 i dr.).
Obično se koriste rano u proljeće (kad korovi porastu do 15-ak cm), ali ne smiju doći u dodir s mladim listovima ili izdancima kupine. Koriste se za mirnog vremena, uz pomoć posebnih štitnika i usmjerivača. Velika im je mana što nakon kraćeg razdoblja (nakon 2 - 3 tjedna) korovi ponovno rastu.
Treba napomenuti da svi spomenuti herbicidi negativno utječu na kupinu, pa se preporučuju samo za tretiranje međurednog prostora, a korove u redu uništava se okopavanjem, plijevljenjem ili košnjom.
Izvor:www.gospodarski-list.hr
