Po botaničkoj sistematici četrun se naziva Citrus medica L. Rasprostranjen je kao pojedinačno stablo na našem jugu, posebno u dubrovačkim vrtovima i dubrovačkim otocima.
Stablo je grmoliko, ali i stablasto, naraste do 3-4 metra u visinu. Listovi su prilično krupni. Cvjetovi su krupni, dugačkih latica, s brojnim prašnicima i po 5-10 ih je u grozdastom cvatu. Cvate nekoliko puta u godini, ako je u povoljnim klimatskim uvjetima. Najčešće cvate u proljeće i jesen. Plod dugo ostaje na stablu, limunastožut je, izdužena i jajolika oblika, kora je hrapava i sjajna.
Plod je neujednačene krupnoće 150 650 g, a poneki plodovi mogu biti i do 2500 g. Kora mu je debela i bogata eteričnim uljima dosta intenzivna mirisa. Ima malo soka, kiseo je i neznatno gorak. Ima 15-55 sjemenki ovalna oblika. Kora mu se rabi ušećerena, a od cijeloga se ploda pripravlja izvrsna marmelada. Rodi redovito, a dozrijeva u drugoj polovici prosinca i na početku siječnja. Stablo četruna kompatibilno je s gorkom narančom, pa se može cijepiti na podlogu gorke naranče.
Vrlo je osjetljiv na niske zimske temperature (osjetljiviji je od limuna) pa i nema nekih prednosti pred njime, to više što je njegova uporaba u prehrani ograničena. Od sorata spominjemo: domaći, firentinski, korzikanski, diamante, etrog i prstenasti četrun (Budina ruka).