Jabuka, u odnosu na ostale voćne vrste, je najmanje zahtjevna prema toplini. Dobro podnosi niske temperature tijekom zime i do -25°C. Tijekom vegetacije je osjetljiva na visoke temperature i to preko 35°C, kao i nižu relativnu vlagu, ispod 60%. U tom slučaju može doći do izraženih oštećenja lišća i plodova, tzv. paleži. Zahtjevna je prema oborinama, a poželjna relativna vlaga zraka tijekom vegetacije je oko 75%. Stoga, za intenzivan uzgoj jabuke neophodno je osigurati sustav navodnjavanja.
Jabuka najbolje uspijeva na dubljim dobro prorahljenim pjeskovito-ilovastim, ilovastim i glinasto-ilovastim tlima, sa dovoljnim sadržajem humusa (minimalno 2%) i hranjivih tvari. Iskustvo je pokazalo da jedan tip tla ne odgovara jednako za različite podloge, jer kod određenih podloga može ograničiti razvitak karakterističnog oblika (habitusa) korijenove mreže.
Jabuka najbolje uspijeva na dubljim dobro prorahljenim pjeskovito-ilovastim, ilovastim i glinasto-ilovastim tlima, sa dovoljnim sadržajem humusa (minimalno 2%) i hranjivih tvari. Iskustvo je pokazalo da jedan tip tla ne odgovara jednako za različite podloge, jer kod određenih podloga može ograničiti razvitak karakterističnog oblika (habitusa) korijenove mreže.
Agroekološki uvjeti za uzgoj jabuke
Temperatura
Jabuka zahtijeva srednje prosječne temperature zraka u vegetaciji 14 - 19 °C. Podnosi vrlo niske temperature zraka od -25 do -28 °C (bez težih posljedica) u vrijeme dubokog zimskog mirovanja te apsolutne maksimalne temperature do 35 °C (bez težih posljedica, ali ovisno o relativnoj vlazi zraka i vlazi tla). Pogoduje joj umjerena relativna vlaga zraka do 60 % i blaga zračna strujanja u doba povećane vlažnosti zraka ili jakih ljetnih žega, ali joj štete topli i suhi vjetrovi u vrijeme oplodnje. Osjetljiva je na tuču u svako doba vegetacije ali ne i snježni pokrivač u doba velikih hladnoća (pokriveno tlo sprječava smrzavanje korijenja).
Voda
Sustav navodnjavanja preporučljiv je kod intezivnog uzgoja jabuka. Najčešće se upotrebljava sustav »kap po kap«. Najveću potrebu za vodom jabuke imaju u vrijeme cvjetanja, tj. u svibnju.
Tlo
Jabuka zahtjeva duboka tla, pjeskovito-ilovastog sastava, s dovoljno humusa (barem 3 %) i mineralnih hraniva (npr. 10 mg fosfora i 20 mg kalija) te s dobrim poljskim vodnim kapacitetom. Voli tla blago kisele reakcije (pH 5,5 - 6,5) koja nemaju previše fiziološki aktivnog vapna (ne više od 5 %).
Izbor položaja za podizanje nasada jabuke
Zadovoljavajuće nadmorske visine terena za uzgoj zimskih jabuka u kontinentalnom području RH bile bi između 120 i 600 m. Bolja kakvoća plodova zimskih sorata jabuka postiže se na sjevernim nego na južnim ekspozicijama. Najpogodniji nagib terena bio bi oko 4° jer takav pad ipak omogućuje najpovoljniju primjenu strojeva, lako otjecanje površinske vode i suvišne vode tla, dobru osvijetljenost krošnje, dobru regulaciju temperature zraka (zimi za iznimno niskih temperatura, u hladno proljeće u vrijeme cvatnje i ljeti za vrijeme jakih žega), a ne izaziva eroziju tla.Priprema tla za sadnju jabuke
Prije dubokog oranja (na dubinu 40 - 50 cm) ili rigolanja potrebno je aplicirati preporučenu količinu fosfornih i kalijevih mineralnih gnojiva, da bi se ta hraniva izmiješala po čitavoj dubini oranja (tamo gdje će sljedećih godina rasti korijenova mreža). Glavna masa korijenova sistema rasprostire se na dubini do 50 cm, što ovisi o plodnosti tla i dubini propusnog sloja. Duboko oranje (ili rigolanje) obavlja se ljeti (ako se planira jesenska ili proljetna sadnja voćaka) ili u jesen (planira li se proljetna sadnja). Izrigolanu površinu (prije označavanja sadnih mjesta - kolčenja i sadnje) potrebno je potanjurati.Izbor podloga jabuke
Jabuka je jedina voćna vrsta koja ima na raspolaganju širok raspon raznovrsnih tipova vegetativnih podloga za različita podneblja, raznoliku kakvoću tla i za podizanje raznovrsnih sustava uzgoja - od ekstenzivnog (najbujnije podloge), preko poluintenzivnog (bujne podloge), intenzivnog (srednje bujne podloge) do superintenzivnog (slabobujne podloge). Za superintenzivne jabučnjake predlažu se podloge M9 (EMIX), MM 106. Podloga M9, zbog slabog učvršćenja u tlu, traži naslon (armaturu) i vezanje provodnice uz armaturu te savijanje i vezanje primarnih elemenata uz armaturu. Standardna armatura za taj uzgojni oblik su deblji kolci uz svako stablo ili složena armatura - koju čine stupovi (betonski ili drveni), jedna napeta žica između stupova na visini 170 cm i jedan kolac uz svaku sadnicu.Izbor sorata jabuke
Budući da je u svijetu poznato čak više od 10 000 sorata jabuka, teško je razumjeti da od tako golemog broja nije lako odabrati nekoliko najboljih za određeno ekološko područje. Bez obzira na to što je u jabučarskim područjima cijeloga svijeta zastupljen tek neznatan broj istih vodećih zimskih sorata jabuka, ipak se mora voditi računa o sklonostima potrošača koji više vole određene sorte (ili skupine sličnih sorata) jabuka - bilo po krupnoći (vrlo krupne, srednje krupne), obliku (okrugle, čunjaste, zvonolike), po boji (crvene, žute, zelene), okusu (slatke, kisele, kiselkastoslatke itd.), mirisu (vrlo mirisave, nenametljivo mirisave itd.), sočnosti, teksturi itd. U RH se u kontinentalnom dijelu traže jabuke europskog, a u primorskom dijelu američkog okusa.Izbor uzgojnog oblika jabuke
Za uzgoj jabuka u gustim nasadima najčešće se primjenjuje uzgojni oblik vitki vretenasti grm koji se sastoji od provodnice s primarnim granama, koje su ujedno i rodno drvo ili nose na sebi rodno drvo (sekundarne elemente). Najbolja je kombinacija uzgojnih oblika vretenastoga grma na donjoj trećini krošnje i vitkog vretenastoga grma na gornje dvije trećine krošnje. Time će se dobiti vrlo prikladan uzgojni oblik, koji će objediniti sve pozitivne značajke obaju uzgojnih oblika. Visina mu je oko 220 cm i uske je krošnje (100 - 140 cm), što ovisi o bujnosti sorte i razmaku unutar reda.Takva stabla pružaju velike prednosti u proizvodnji jabuka jer se u svim pomotehničkim zahvatima (oblikovanje, rezidba, berba) smanjuje ljudski rad. Zbog niskog stabla, svi radovi se mogu obaviti sa zemlje (bez uporabe ljestava), čime se postižu visoki učinci u rezidbi i berbi. Na takvim stablima, zbog njihove velike rodne površine po jedinici površine voćnjaka postižu se vrlo visoki prirodi.
Vrijeme i tehnika sadnje jabuke
Za sadnju voćaka kopaju se jame dimenzija korijena mlade sadnice. Poslije sadnje (jesenske ili proljetne), prije početka vegetacije, potrebno je sadnice prikratiti na visinu (za predviđeni uzgojni oblik) 80 cm od tla. Za predviđeni gusti nasad jabuka s uzgojnim oblikom »vitko vreteno« predlažu se razmaci sadnje od 3,2 x 1,2 m, odnosno 2 604 sadnica/ha.Održavanje nasada jabuke
Rezidba rodnih stabala obavlja se u razdoblju mirovanja voćki i u doba vegetacije. Zimskom rezidbom može se održavati uzgojni oblik zamišljenih svojstava i usmjeravati uravnoteženi odnos vegetativnog i generativnog rasta. Ljetnom rezidbom uklanjaju se nepotrebne mladice (time se poboljšava osvijetljenost unutarnjeg dijela krošnje i omogućuje bolja kakvoća prskanja), a hraniva koja se troše za rast nepotrebnih mladica preusmjeravaju se u rast skeleta krošnje, rast plodova i rodnih pupova.Međuredni prostor zatravljuje se tek nakon 2 - 3 godine nakon podizanja nasada. Košnjom (malčiranjem) tratine povećava se sadržaj organske tvari, poboljšavaju fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla. Tratina omogućuje bolje upijanje kiše i snijega na padinama. Smanjuju se nagla kolebanja temperature tla, pa je ljeti tlo ispod tratine hladnije (uz visoke temperature tla korijen slabije prima hranu), a zimi toplije (pa teško dolazi do izmrzavanja gornjega korijenja). Otpali plodovi prije berbe i u berbi manje se oštećuju i prljaju. Iz tla ispod tratine smanjuje se gubitak dušika. Poslije košnje trave taj dušik se vraća u tlo, ali tada u organskom obliku. Time se voćnjaci mogu štedljivije gnojiti dušikom, pa ne dolazi do zagađenja vodotokova. Nedostatak je u tome što u razdobljima suše, travni pokrov oduzima potrebnu vlagu korijenu jabuke. Da bi se to ublažilo, tratina u voćnjaku mora se redovito kositi 6 - 8 puta tijekom vegetacije.
Gnojidba jabuke
Prva godina - Pri sadnji voćaka dodaje se 40 - 60 t/ha zreloga stajskoga gnojiva u brazde s obje strane reda. Čim korovi počnu nicati ručno se okopa dio tla oko voćki koji se ne može obraditi strojevima. Prije ručnog okopavanja, oko sadnica, u promjeru 30 - 40 cm, rasipa se KAN 27% u količini od 10 dag po svakome sadnome mjestu. Drugo prihranjivanje voćaka obavlja se početkom lipnja, na istoj površini i istom vrstom i količinom mineralnoga gnojiva. Potkraj kolovoza u međuredove voćnjaka rasipa se 500 kg/ha mineralnoga gnojiva KAN 27%. Nakon toga slijedi oranje, tanjuranje i drljanje međurednog prostora kako bi se mogla obaviti sjetva uljane repice (za zelenu gnojidbu).Druga godina - Prije početka vegetacije obavlja se prihrana dušikom (15 dag KAN 27% po stablu). Međuredni prostor se zaorava kada uljana repica bude u punoj cvatnji. Drugo prihranjivanje dušikom obavlja se početkom svibnja istom vrstom i količinom gnojiva kao i u prvom prihranjivanju.
Treća godina - Prihranjivanje dušikom obavlja se mjesec dana prije cvatnje jabuka (u prvih deset dana ožujka), i to traktorskim rasipačem, s 200 kg/ha KAN-a 27%. Drugo prihranjivanje dušikom obavlja se također strojem, neposredno poslije cvatnje (krajem travnja) s 200 kg/ha KAN-a 27%. U jesen, poslije berbe plodova, aplicira se mineralno gnojivo NPK 5:20:30, s 800 kg/ha.
Četvrta godina - Prvo prihranjivanje dušikom obavlja se mjesec dana prije cvatnje jabuka, a drugo prihranjivanje poslije cvatnje i to oba sa 150 kg/ha KAN-a 27 %.
Berba i skladištenje jabuke
Dva su stupnja zrelosti plodova jabuka i podjednako su važna za određivanje vremena berbe:- Fiziološka zrelost ili dozrelost - nastupa kad je plod jabuke najkrupniji, a sjemenke mogu u povoljnim uvjetima proklijati.
- Tehnološka zrelost ili dospjelost ploda - nastupa kad plodovi postignu najbolje karakteristike potrebne za daljnju namjenu (konzumacija, čuvanje u skladištu, čuvanje u hladnjači ili prerada).