četvrtak, 13. listopada 2011.

Upotreba sredstava na bazi bakra i sumpora


Zimsko prskanje voćaka protiv pojave patogenih gljiva gotovo je neophodno provesti svake godine. Obično se provodi u ožujku pa sve do pred kretanje vegetacije, ali i u vegetaciji, ovisno o kojemu se preparatu radi. Najčešće se koriste bakrena sredstva ili preparati bilo tvornički ili vlastiti pripravci. Jedan od takvih je i bordoška juha. Bakrena sredstva su širokog spektra djelovanja, djeluju protektivno i pružaju zaštitu od mnogih bolesti.Bakreni fungicidi su postojani i imaju dugo vrijeme djelovanja. Teško se ispiru kišom pa tako duže ostaju na biljnim dijelovima. Kod prskanja u vegetaciji može doći do fitotoksičnosti te stoga mora se strogo paziti kod određivanja koncentracije.Posljedice se očituju u paleži na listovima, a u težem slučaju može doći i do defolijacije (opadanja listova).
Plavim prskanjem bakrenim sredstvima (bordoška juha) u proljeće (kraj zime) ili tvorničkim preparatima na bazi bakra preventivno se djeluje protiv većine bolesti, dok na pepelnice nemaju fungicidno djelovanje. U voćarstvu, primjenjuje se za mnoge vrste voćaka (kruške, jabuke), protiv krastavosti, a najvažnija i najopasnija bolest breskve –kovrčavost lista (Taphrina deformans), spriječava se i umanjuje njeno širenje prskanjem u mirovanju vegetacije, tik pred početak bubrenja pupova.Isto tako ukoliko se sumnja na veću zarazu tom bolešću mogu se obaviti dva prskanja,gdje se prvo prskanje obavlja već u kasnu jesen kad opadnu svi listovi sa stabla. Kod svakog prskanja, deblo (stablo) i grane moraju se doslovce okupati (natopiti) sredstvom jer na tim mjestima, u svakoj pukotini kore, prezimljuju patogene gljive.Bordoška juha pripravlja se miješanjem modre galice (plavog kamena, bakrenog sulfata) igašenog vapna

PRIMJER ZA PRIPRAVAK 2% KONCENTRACIJE

U bure cca 
50 litara stavi se modra galica (2 kg) tako da se zamota u gazu ili krpu te ostavi da visi u vodi 12-tak sati. Stavlja se u gazu tako da nakon što se modra galica otopi, sve nečistoće ostanu u njoj, a i brže je topljenje. Sutradan, u drugo, veće bure(100 litara) sipamo 50 litara vode i razmutimo oko 2,5 kg gašenog vapna. Niti vapno se ne stavlja direktno u vodu nego se razmuti ili otopi preko sita, također zbog nečistoća i krupnijih frakcija koje mogu zaštopati prskalicu.U bure sa sada već vapnenim mlijekom u njemu, sipa se 50 litara tekućine u kojoj je otopljena modra galica uz kontinuirano mješanje. Da bi utvrdili koje reakcije je tekućina (treba biti neutralna), potrebno je kupiti lakmus papir kojim se utvrđuje da li je reakcija kisela, lužnata ili neutralna.Ovako pripravljenu bordošku juhu najbolje je odmah utrošiti jer se dužim stajanjem taloži i postupno gubi djelovanje. Međutim, ako se to i dogodi, u tekućinu se doda malo šećera ili mlijeka te dobro promiješa prije uporabe.
PRSKANJE SUMPOROM
Kako je već ranije spomenuto, bakrena sredstva imaju slabije djelovanje ili uopće ne djeluju na pepelnice. One su po svom karakteru djelovanja ektoparaziti,odnosno nalaze se na površini napadnutih dijelova biljke, a prepozanju se po bijeloj prevlaci. Svojim sisaljkama (haustorijama) ulaze u unutrašnjost napadnutog organa i tako sišu sokove. Uporabom sumpora, koji ima ne samo protektivno djelovanje (da spriječi pojavu bolesti) nego i kurativno (da liječi i uspori dalji razvoj nakon uočenih simptoma), moćemo spriječavati zarazu, a i uništavati već postojeću.Za tu svrhu može se uporabiti močivi sumpor tako da se u vodi razmuti. Koristi se u koncentraciji od 0,2-0,6%, ovisno o kojoj voćki se radi. Koncentracija ovisi i o visini temperature. Što je temperatura viša, koncentracije su niže i obrnuto.

Nema komentara:

Objavi komentar