Suzbijanje lišajeva na voćkama

Vrlo se često na stablima i granama drvenastih voćnih vrsta, kao i nekog drugog ukrasnog drveća i grmlja, zapaža pojava lišajeva.
Lišajevi se javljaju na gotovo svim voćnim vrstama, osobito šljivi, orahu, jabuci i kruški, pogotovo u ekstenzivnim ili napuštenim voćnjacima.

Lišaj je vrlo specifična i vrlo zanimljiva zajednica dvaju organizama (alge i gljive!), koji žive u tzv. simbiozi ili suživotu, od kojeg oba ova organizma imaju zajedničku korist. Od algi su zastupljene uglavnom zelene ili modrozelene alge (Chlorophyta i Cianophyta), a od gljiva najčešće gljive mješinarke (Ascomycotina), čija se plodna tijela (apoteciji) vrlo lako uočavaju unutar tijela lišaja.
Lišaj kao zajednica funkcionira tako da alge fotosintezom stvaraju organske tvari, a gljiva nabavlja vodu i mineralna hranjiva, pa se tako nadopunjuju. Ističemo, lišajevi nisu nametnici ili paraziti na biljkama, iako se tako na prvi pogled čini. Žive samo na površini biljnih organa, pa spadaju u tzv. epifite, ali od biljaka ne uzimaju vodu i hranjiva, što znači da ne ulaze u biljno staničje kao paraziti. Međutim, njihova pojava, unatoč tomu što nisu paraziti, posredno može štetiti biljkama jer mogu smanjivati životni potencijal biljke ili tzv. vigor, ali i biti pogodno stanište za naseljavanje nekih štetnika.

Postoji više od 15.000 vrsta lišajeva, a znanost ih svrstava u vrlo dobre bioindikatore ili biološke pokazatelje čistoće zraka i općenito čistoće staništa i okoliša. Obično se javljaju na starijim voćkama, a ako počnu rasti na mladima, onda je to znak da su te voćke slabije kondicije, odnosno da su oslabljene od raznih faktora nepovoljne sredine. Gotovo se nikada ne javljaju u intenzivnim voćnim nasadima, ili vrlo rijetko, i to samo u slučaju ako se ne provodi uobičajena zaštita fungicidima. Naime, većina fungicida, pogotovo onih na bazi bakra, prilično ih dobro suzbija, pa se lišajevi stoga nikada ne javljaju u voćnjacima s redovitom zaštitom fungicidima. Mogli bismo reći da je njihova pojava na voćkama najbolji znak dobrih ekoloških uvjeta koji vladaju u voćnjaku. Nikada ne rastu ondje gdje je zrak onečišćen i gdje postoji rezidua ili ima ostataka toksičnih tvari. Neki lišajevi izrazito su dekorativni (pr. Usnea spp. i dr.), pa su jako omiljeni na ukrasnim drvenastim vrstama u kućnim vrtovima. Spomenuto je na početku da se uglavnom javljaju na stablima i granama šljiva, oraha, jabuka i dr.
Na šljivi se pojavljuje najčešće lišaj pod nazivom Evernia prunastri, a na orahu žuti lišaj Xanthoria parietina. Od drugih lišajeva na voćkama su raširene vrste iz rodova Parmelia, Parmelina, Physcia, Platismatia, Pseudoevernia, Ramalina i dr.
Na njih dobro djeluju svi bakreni fungicidi, pa se stoga kasnim zimskim prskanjem i tretiranjima na početku vegetacije, koja se redovito provode u voćnjacima, ujedno suzbijaju i lišajevi. Ostale kemijske mjere suzbijanja nisu potrebne.