Kraj kolovoza i početak rujna pogodno je vrijeme za sadnju jagoda, jer će mlade biljke imati dovoljno vremena da se čvrsto ukorijene, pa će iduće godine donijeti obilje plodova. Dobar urod jagode daju samo na slobodnim i otvorenim površinama.
Jagode zauzimaju malo mjesta u vrtu, sadnice nisu skupe, a rode već prve godine. Veliko je zadovoljstvo uzgajati jagode u vrtu. I ne samo zadovoljstvo. Svake nas godine iznenadi cijena prvih jagoda na tržnici.
Za sadnju jagoda odaberite ravno, ne odveć strmo tlo. Obiljećite granice svog jagodnjaka prema potrebama. Zemlju duboko prekopajte i dobro je usitnite. Parcelu pognojite stajskim gnojem, a poslije i mineralnim. Sad već možete načiniti gredice. Možete ih saditi u redove ili kućice, no bolje je i lakše saditi ih u redove. Razmaci između redova mogu biti različiti, no preporučuje se razmak od 70 cm, a razmak u redu oko 40 cm. Sadnju možete obaviti ujesen ili proljeće.
Koju ćete sortu jagoda saditi isključivo ovisi o vašim potrebama. U mnoštvu postojećih sorti teško je izdvojiti i preporučiti neku određenu. Sorte vrlo velikih prinosa su “Afrodita”,“Hummi ferma” , “Gorela” i “Crveni izazov” . Srednje rana sorta “Virgerla” vrlo je dobra za čuvanje zamrzavanjem. Možda se pak odlučite za mjesečarke, koje cvatu i rode od svibnja do listopada. Osobito su cijenjene sorte “Prijekor” velikih plodova, “Baron von Solemacher” , “Hummi gento” i “Ostara” .
Kad ste nabavili sadnice, svaku posebno pregledajte, odrežite vrhove korijenja i odstranite suho lišće. Nakon sadnje sadnice dobro zalijte. Tijekom godine često ih valja zalijevati i povremeno prihraniti mineralnim gnojivom, osobito u vrijeme cvatnje, formiranja i dozrijevanja plodova. Jagode je potrebno redovito plijeviti jer ne podnose nikakav korov.
Kad počne zrenje, plodove berite samo rano ujutro ili uvečer, samo potpuno zrele plodove. Nakon berbe možete početi s rasađivanjem postojećeg nasada, a odstranite i postojeće ili novonastale izdanke. Jagode su postojane trajnice, otporne na zimu, i kod pravilne njege roditi će četiri godine, nakon čega treba obnoviti jagodnjak.
Možda ćete tijekom berbe imati stanovitih poteškoća, naime, plodovi koji su zbog težine ležali na zemlji trunu i nepovratno su izgubljeni. No da to ne bi bio čest slučaj, odnosno da uopće ne biste imali takvih teškoća, valja razmišljati prije sadnje. Zato je dobro jagode uzgajati na foliji. Najpogodnija je deblja crna plastična folija širine oko 50 cm. Foliju prostrete po gredici, na svakih 40 cm napravite rupu i posadite jagode.
Kad ste nabavili sadnice, svaku posebno pregledajte, odrežite vrhove korijenja i odstranite suho lišće. Nakon sadnje sadnice dobro zalijte. Tijekom godine često ih valja zalijevati i povremeno prihraniti mineralnim gnojivom, osobito u vrijeme cvatnje, formiranja i dozrijevanja plodova. Jagode je potrebno redovito plijeviti jer ne podnose nikakav korov.
Kad počne zrenje, plodove berite samo rano ujutro ili uvečer, samo potpuno zrele plodove. Nakon berbe možete početi s rasađivanjem postojećeg nasada, a odstranite i postojeće ili novonastale izdanke. Jagode su postojane trajnice, otporne na zimu, i kod pravilne njege roditi će četiri godine, nakon čega treba obnoviti jagodnjak.
Možda ćete tijekom berbe imati stanovitih poteškoća, naime, plodovi koji su zbog težine ležali na zemlji trunu i nepovratno su izgubljeni. No da to ne bi bio čest slučaj, odnosno da uopće ne biste imali takvih teškoća, valja razmišljati prije sadnje. Zato je dobro jagode uzgajati na foliji. Najpogodnija je deblja crna plastična folija širine oko 50 cm. Foliju prostrete po gredici, na svakih 40 cm napravite rupu i posadite jagode.
Izvor:Gospodarski list
