Kao što je jeć bilo pisano,vegetativne podloge nastaju u matičnjacima vegetativnih podloga.Ta "stabla" su pojedini klonovi gdje svaki klon ima jednake nasljedne osobine..Te nasljedne osobine prenose se nepromjenjene na ožiljene izdanke-podloge na koje se cijepe programirane odlike.Najpoznatije i za praksu najvažnije su vegetativne podloge iz serije M(East Malling) i iz serije MM(Malling Merton).
Slabo bujne podloge
Prema redoslijedu bujnosti tu pripadaju M26,M9 i M27.Te se podloge iskorištavaju za najintenzivnije nasade jabuke gustog sklopa.
M 26 dobro se ukorjenjuje,pa na nešto lošijem tlu ili tlu gdje se ne može osigurati potporanj,može zamjeniti M9.Otporna je na mraz.
M 9 je dobro poznata slabo bujna podloga.Slabo se ukorjenjuje,pa joj obvezno treba potporanj. Zahtijeva najbolja tla ili posve dobro pripremljena tla.Na ovoj podlozi odlike jabuke brže rađaju,a brže i dozrijevaju za berbu.Pozitivno utječe na intenzivniju boju plodova.
M 27 je najslabije bujna podloga jabuke.Jabuka cijepljena na toj podlozi imat će dvostruko slabiju bujnost u odnosu na bujnost jabuke jednake odlike cijepljene na podlozi M 9.Ova se podloga koristi samo u najgušćim nasadima.
Srednje bujne podloge
Najbrojnija je srednje bujna skupina vegetativnih podloga.Najviše se upotrebljavaju MM 111,M 2,MM 104,M4,M7 i MM 106.Prema tom redoslijedu je i bujnost sve manja.MM 111 približno je bujna kao MM 109.Pogodnija je za lakša tla.
M 2 slična je dobro poznatoj podlozi M 4.Bolje se prilagođava klimatskim uvijetima.Dobro se ukorjenjuje,ali se peporučuje samo za dobro pripremljena tla.
M 4 je dobro poznata,srednje bujna vegetativna podloga.Dobro se prilagođava i na slabija tla.Slabo se ukorjenjuje,pa voćkama treba potporanj.Otporna je na krvavu uš.Na njoj plodovi dobivaju izraženiju boju.
M 7 je također poznata,stara vegetativna podloga srednje bujnosti.Ukorjenjuje se dosta brzo.Dobro podnosi teška tla,a lakša tla joj ne odgovaraju.Osjetljiva je na mraz.
MM 106 je malo bujnija od M 4,lako se prilagođava lošim staništima.Otporna je na krvavu uš.To je podloga,koja bi se uz M 9 trebala upotrebljavati u suvremenim gustim nasadima jabuke,posebno na tlima koja nisu pogodna za M 9.
Bujne podloge
Kao bujne podloge upotrebljavaju se M 11,MM 109 i A 2.
M 11 je nešto slabije bujna od sjemenjaka.Otporna je na mraz,podnosi i slabija tla jer se dobro ukorjenjuje,ali je osijetljiva na krvave uši.Pogodna je za sve uzgojne oblike koji dozvoljavaju bujnost.
MM 109 je podloga pogodna za pjeskovitija tla,jer dobro podnosi sušu.Ne podnosi suvišnu vlažnost.Dosta je otporna na mraz.Ne ukorjenjuje se dobro,pa joj treba potporanj.
A 2 je švedska podloga,otporna na mraz,neosjetljiva na vrstu tla.To je podloga za planinska područija.
Vrlo bujne podloge
Kao vrlo bujne podloge upotrebljavaju se M 16 i MM 25.Obje su vrlo bijne vegetativne podloge iprema bujnosti gotovo se izjednačuju sa sjemenjakom.Iskorištavaju se samo za poluintenzivne nasade.M 16 je za razliku od MM 25 osjetljivija na mraz i krvave uši.
