Veći broj obiteljskih gospodarstava uz okućnice ili vikendice uzgaja kruške cijepljene na dunji. Sadnjom osjetljivih sorata raste opasnost od potencijalnih šteta na urodu krušaka zbog uzročnika krastavosti (Venturia inaequalis), crvljivosti i truleži plodova (Cydia pomonella, Monilinia fructigena), te bakterijske paleži (Erwinia amylovora) u područjima gdje je raširena ova bolest. Ponekad u područjima gdje postoji inficirani alternativni domaćin (Juniperus spp.) na kruškama primjećujemo narančastu hrđu ili kruškin pikac (Gymnosporangium sabinae). Ipak, učestalim upozorenjem o prvoj pojavi bakterijske paleži posljednjih su godina učestala pitanja voćara i građana o mogućnostima usmjerenog suzbijanja posebne kategorije nametnika krušaka: obične kruškine buhe (Psylla piri) i kruškine grinje (Phytoptus piri). Ove dvije vrste napadaju isključivo kruške (tzv. monofagni štetnici), pa je potrebno je prepoznati njihov napad, odnosno u određenim stadijima razvoja suzbijati ih posebnim pripravcima. Prema pojavi i napadu štetočinja u protekloj godini planiramo njihovo suzbijanje u narednoj vegetaciji.
Obična kruškina buha je najvažniji štetnik plantažnih nasada krušaka u našoj zemlji. Glavni su uzrci tome uzgoj krušaka na slabije bujnim podlogama, intenzivna i neuravnotežena mineralna gnojidba, “jača” rezidba i neprimjerena primjena sredstava za zaštitu bilja. Štetnik brzo razvija rezistentnost ili otpornost na prečesto korištene insekticide. Na napad su naročito osjetljive sorte Viljamovka, Conference i Pastorčica. Kruškina buha je sitan kukac (2,5-3 mm), s kratkom širokom glavom i velikim očima. Boje su narančasto-smeđe ili smeđe-crvene s crnim pjegama. Glava im je trokutasta oblika. Stražnji par nogu je razvijen za skakanje (samo odrasli skaču). Sišu biljne sokove i obilno izlučuju “mednu rosu” (ljepljivu slatkastu tekućinu), koju naseljavaju gljive čađavice (stablo kruške zbog toga pocrni). Ličinke su djelomično prekrivene voskom.
Zimu prežive odrasle jedinke na skrovitim mjestima, te se na stablima krušaka pojavljuju već rano u proljeće (u kontinentalnom dijelu tijekom ožujka). Ženke odlažu jaja na pupove, mlado lišće, peteljke i vrhove mladica. Jedna ženka odloži oko 400 jaja (ljetne generacije mogu odložiti do 1.000 jaja, a ličinke se pojavljuju već nakon 7 dana). Jaja kruškine buhe su svjetlo-žućkaste boje koja starenjem prelazi u narančastu, a položena su u jedan ili više redova. Ličinke prvog pokoljenja se obično izlegnu tek nakon tri tjedna, a prve kolonije pronalazimo blizu mjesta odlaganja jaja. Ličinke prva tri stadija najčešće sišu sokove s donje strane lišća, a starije ličinke na zelenim mladicama. Izravne štete uzrokuju sisanjem biljnih sokova što uvjetuje zastoj u rastu, deformaciju i sušenje napadnutih organa (lišće, mladice). Neizravne štete nastaju naseljavanjem gljiva čađavica = onečišćenje plodova i smanjenje asimilacije lišća. Najveće izravne štete nastaju tijekom proljeća a neizravne tijekom visokih ljetnih vrućina (blizu berbe).
Višegodišnja domaća i strana iskustva dokazuju da se problem kruškine buhe može uspješno riješiti integriranim pristupom, što znači da niti jedan insekticid neće “uništiti” kruškinu buhu na duže razdoblje. Gnojidbom i rezidbom utjecati na umanjeni porast jer ženke rado biraju mladice za odlaganje jaja, te koristiti pripravke koji ne utječu negativno na prirodne neprijatelje kruškine buhe. Ovog štetnika napadaju vrlo korisne stjenice iz por. Anthocoridae, koje se počinju javljati u lipnju, a posebice tijekom srpnja i kolovoza. Tada se ne preporučuje koristiti sredstva koja štete stjenicama (većina sintetskih insekticida). U godišnjem programu integrirane kontrole kruškine buhe najvažnije je suzbijanje prvog pokoljenja ličinki koje se u kontinentalnom području središnje Hrvatske pojavljuju krajem travnja ili početkom svibnja. Stoga u kontinentalnim područjima krajem travnja-početkom svibnja treba pratiti razvoj jaja kruškine buhe, te neposredno pred izlazak ličinki (kada jaja poprimaju bijelu boju) primijeniti eko-toksikološki prihvatljivije biotehničke insekticide iz skupine regulatora razvoja kukaca: Match 50 EC (0,08-0,1%) ili Sonet 100 EC (0,15-0,25%) ili Nomolt SC (0,1%) ili Rimon EC (0,05-0,06%), uz dodatak mineralnog ulja (npr. Bijelo Ulje EC = 0,3%). Nakon prve pojave ličinki buhe neposredno nakon cvatnje moguće je koristiti pripravke Mospilan SP (0,04%) ili Actara WG (0,035%) u povišenoj koncentraciji, jer dobro suzbijaju prve ličinke, lisne uši, štetne stjenice i kruškine osice! Nakon masovnije pojave ličinki kruškine buhe sigurniju zaštitu daju pripravci Vertimec EC (0,1%) ili Kraft EC (0,1%) + mineralno ulje (Bijelo Ulje EC). Dobar učinak na kruškinu buhu pokazuje i noviji akaricid Envidor SC (0,05-0,06%), ali samo ako se primjenjuje nakon kiše, jer je za djelotvornost neophodna visoka vlaga zraka. Utrošiti više škropiva. Pri korištenju mineralnog ulja ne miješati fungicide na osnovi kaptana (npr. Merpan, Captan, Stoper WP) ili ditianona (Delan 700 WDG) zbog moguće fitotoksičnosti na plodove i lišće kruške. Također je moguće u ranijim stadijima krušaka (do cvatnje) suzbijati odrasle buhe nakon prezimljenja a prije odlaganja jaja. U tom stadiju se mogu koristiti jeftiniji ali eko-toksikološki nepovoljniji sintetski piretroidi (npr. Decis, Karate, Beta-Baythroid i sl.), jer tada još nema prirodnih neprijatelja kruškine buhe.
Kruškina grinja veće štete pričinjava na mladim voćkama. Ove su grinje vrlo sitne, velike svega 0.2 mm, izdužena uska tijela svijetle boje. Ubrajamo ih u skupinu tzv. grinja šiškarica. Prezimljuju odrasli oblici u skupinama ispod ljuskica pupova. Vrlo rano u proljeće “napadaju” mlado lišće i uvlače se u lisno tkivo. Kruškine grinje sisanjem biljnih sokova uzrokuju prepoznatljive sitne, ali vrlo brojne nabrekline. Vidljive su s obje strane lista. Te su nabrekline u početku svjetlo-zelene, ponekad ružičaste, a naposljetku poprime smeđu ili tamnu boju (vidi fotografiju). Najviše ih ima uz glavnu žilu lista. Kada tkivu unutar nabreklina odumre, grinje izlaze kroz rupice s donje strane lista i napadaju susjedno zdravo tkivo uz razvoj novih nabreklina. Pri jakom napadu list potamni, deformira se i otpada, a napadnute grane ili mladice kržljaju. Mogu oštetiti kožicu ploda kruške, što tijekom vlažnih ljetnih dana omogućuje pojavu monilijske truleži. Napadnuti mladi plodovi deformiraju i otpadaju prije zriobe. Pojava kruškine grinje često može biti koncentrirana samo na pojedino stablo ili granu. Grinje u lišću tijekom cijele vegetacije razvijaju dva pokoljenja. Budući da prezimljuju u pupovima, suzbijanje je moguće s početkom vegetacije. U vrijeme bubrenja pupova se mogu koristiti (1) pojačane koncentracije sumpornih fungicida (2% = učinak je dobar samo ako su uz stabilno i mirno vrijeme dnevne temperature zraka barem 15°C) ili (2) u slučaju vrlo jake zaraze grinjom iz ranijih godina, moguće je već prije cvatnje krušaka primijeniti posebne akaricide: Demitan SC (0,075%) ili Ortus-5 SC (0,1%) ili Acarstin SC (0,75%).
Višegodišnja domaća i strana iskustva dokazuju da se problem kruškine buhe može uspješno riješiti integriranim pristupom, što znači da niti jedan insekticid neće “uništiti” kruškinu buhu na duže razdoblje. Gnojidbom i rezidbom utjecati na umanjeni porast jer ženke rado biraju mladice za odlaganje jaja, te koristiti pripravke koji ne utječu negativno na prirodne neprijatelje kruškine buhe. Ovog štetnika napadaju vrlo korisne stjenice iz por. Anthocoridae, koje se počinju javljati u lipnju, a posebice tijekom srpnja i kolovoza. Tada se ne preporučuje koristiti sredstva koja štete stjenicama (većina sintetskih insekticida). U godišnjem programu integrirane kontrole kruškine buhe najvažnije je suzbijanje prvog pokoljenja ličinki koje se u kontinentalnom području središnje Hrvatske pojavljuju krajem travnja ili početkom svibnja. Stoga u kontinentalnim područjima krajem travnja-početkom svibnja treba pratiti razvoj jaja kruškine buhe, te neposredno pred izlazak ličinki (kada jaja poprimaju bijelu boju) primijeniti eko-toksikološki prihvatljivije biotehničke insekticide iz skupine regulatora razvoja kukaca: Match 50 EC (0,08-0,1%) ili Sonet 100 EC (0,15-0,25%) ili Nomolt SC (0,1%) ili Rimon EC (0,05-0,06%), uz dodatak mineralnog ulja (npr. Bijelo Ulje EC = 0,3%). Nakon prve pojave ličinki buhe neposredno nakon cvatnje moguće je koristiti pripravke Mospilan SP (0,04%) ili Actara WG (0,035%) u povišenoj koncentraciji, jer dobro suzbijaju prve ličinke, lisne uši, štetne stjenice i kruškine osice! Nakon masovnije pojave ličinki kruškine buhe sigurniju zaštitu daju pripravci Vertimec EC (0,1%) ili Kraft EC (0,1%) + mineralno ulje (Bijelo Ulje EC). Dobar učinak na kruškinu buhu pokazuje i noviji akaricid Envidor SC (0,05-0,06%), ali samo ako se primjenjuje nakon kiše, jer je za djelotvornost neophodna visoka vlaga zraka. Utrošiti više škropiva. Pri korištenju mineralnog ulja ne miješati fungicide na osnovi kaptana (npr. Merpan, Captan, Stoper WP) ili ditianona (Delan 700 WDG) zbog moguće fitotoksičnosti na plodove i lišće kruške. Također je moguće u ranijim stadijima krušaka (do cvatnje) suzbijati odrasle buhe nakon prezimljenja a prije odlaganja jaja. U tom stadiju se mogu koristiti jeftiniji ali eko-toksikološki nepovoljniji sintetski piretroidi (npr. Decis, Karate, Beta-Baythroid i sl.), jer tada još nema prirodnih neprijatelja kruškine buhe.
Kruškina grinja veće štete pričinjava na mladim voćkama. Ove su grinje vrlo sitne, velike svega 0.2 mm, izdužena uska tijela svijetle boje. Ubrajamo ih u skupinu tzv. grinja šiškarica. Prezimljuju odrasli oblici u skupinama ispod ljuskica pupova. Vrlo rano u proljeće “napadaju” mlado lišće i uvlače se u lisno tkivo. Kruškine grinje sisanjem biljnih sokova uzrokuju prepoznatljive sitne, ali vrlo brojne nabrekline. Vidljive su s obje strane lista. Te su nabrekline u početku svjetlo-zelene, ponekad ružičaste, a naposljetku poprime smeđu ili tamnu boju (vidi fotografiju). Najviše ih ima uz glavnu žilu lista. Kada tkivu unutar nabreklina odumre, grinje izlaze kroz rupice s donje strane lista i napadaju susjedno zdravo tkivo uz razvoj novih nabreklina. Pri jakom napadu list potamni, deformira se i otpada, a napadnute grane ili mladice kržljaju. Mogu oštetiti kožicu ploda kruške, što tijekom vlažnih ljetnih dana omogućuje pojavu monilijske truleži. Napadnuti mladi plodovi deformiraju i otpadaju prije zriobe. Pojava kruškine grinje često može biti koncentrirana samo na pojedino stablo ili granu. Grinje u lišću tijekom cijele vegetacije razvijaju dva pokoljenja. Budući da prezimljuju u pupovima, suzbijanje je moguće s početkom vegetacije. U vrijeme bubrenja pupova se mogu koristiti (1) pojačane koncentracije sumpornih fungicida (2% = učinak je dobar samo ako su uz stabilno i mirno vrijeme dnevne temperature zraka barem 15°C) ili (2) u slučaju vrlo jake zaraze grinjom iz ranijih godina, moguće je već prije cvatnje krušaka primijeniti posebne akaricide: Demitan SC (0,075%) ili Ortus-5 SC (0,1%) ili Acarstin SC (0,75%).
Izvor:www.medjimurje.hr
