Stoga se Urea preporuča dodavati kada temperatura tla dostigne 10 °C. KAN predstavlja dušično gnojivo, amonijev nitrat kojemu je radi poboljšanja fizičkih osobina dodan mljeveni dolomit. Sadrži 27 % dušika od čega je polovica u amonijskom, a pola u nitratnom obliku. KAN se proizvodi kao granulirani i kao prilirani. Preporučljivo je ukupnu godišnju količinu dušičnih gnojiva podijeliti na više obroka kako bi se učinkovito iskoristio dušik od strane korijena voćke i spriječili veći gubici dušika.
Prva i druga prihrana dušičnim gnojivom
Za trajne nasade u rodu preporuča se 100-120 kg dušika na hektar (10-12 kg N/1000 m2 ili 10-12 g/m2) s tim da prvi obrok ne prelazi 80 kg dušika po hektaru. Prvu prihranu voćaka i vinograda možemo obaviti sa 150-160 kg/ha (15-16 kg/1000 m2 ili 15-16 g/m2) Uree ili 300-400 kg/ha (30-40 kg/1000 m2 ili 30-40 g/m2) NPK 20-10-10. Ukoliko se gnoji zasebno, po trsu se dodaje 20-30 grama Uree ili 60-80 grama NPK 20-10-10.Drugu prihranu dušičnim gnojivom obavljamo krajem travnja ili početkom svibnja putem KAN-a, sa 100-150 kg/ha (10-15 kg/1000 m2 ili 10-15 g/m2). Po trsu se u drugoj prihrani gnoji sa 20-30 grama KAN-a. Prihrana putem tekućih mineralnih gnojiva neophodna je kada se dodaju neophodna hranjiva u osjetljivom razvojnom periodu. Stoga, za voćare prvo folijarno prskanje počinje s mikrohranjivom bor, koji prvi puta primjenjujemo prije cvatnje putem 1 % otopine Fertine B.
Na taj način opskrbljuje se cvijet borom i omogućuje bolja oplodnja i zametanje plodova. Vinogradi se mogu početi prihranjivati s 2 % Fertinom G kada izboji vinove loze dosegnu 35-40 cm.
Tekuća mineralna gnojiva
Tijekom aktivne vegetacije višegodišnjih nasada (voćnjaci, vinogradi, maslinici) hranjiva se dodaju tekućim mineralnim gnojivima Fertinom V, Fertinom G, Fertinom Ca, Fertinom Fe, Fertinom R. Fertina V u svom sastavu sadrži 4 % dušika, 7 % fosfora, 9 % kalija, 0,2 % bora te bakar, željezo, mangan i cink u helatnom obliku. Hranjiva iz Fertine V utječu na povećanje topive suhe tvari, kiselina (mandarinka), šećera (voće) te ulja u plodovima (maslina). Isto tako Fertina V doprinosi kakvoći i veličini ploda. Kako bi se očuvao plod te postigao pravovaljanu veličinu, neophodno je tijekom intenzivnog rasta prskati s 2 % Fertinom V, svakih 10-14 dana.Prskanje kalcijem odnosno Fertinom Ca, omogućuje se čvrsta struktura mesa, što se odražava pozitivno na skladištenje i čuvanje, kao i usporavanje starenja te jačanje otpornosti na štetne oksidacijske procese fenolnih spojeva. Time se suzbijaju neparazitske fiziološke bolesti ploda na stablu i u skladištu poput gorkih i lenticelarnih pjega, staklavosti te propadanja mesa ploda.
Miješaju se s većinom zaštitnih sredstava, osim bakrenih!
Fertina G namijenjena je prihrani vinove loze tijekom vegetacije, a sadrži 8 % dušika, 7 % kalija, 2 % magnezija uz mikro hranjiva bor i željezo. Primjenjuje se svakih 10-14 dana. Na karbonatnim tlima često se javlja žućenje lišća (kloroza), kao rezultat čvrstog vezanja mikrohranjiva bora, željeza, cinka i mangana u tlu.Njihovo dodavanje osim Fertinom V i Fertinom G obavlja se prskanjem otopinama željeza putem Fertine Fe, otopinama cinka putem Fertine R te otopinom bora kao što je već spomenuto - Fertinom B. Fertina Fe sadrži 6 % željeza, a Fertina R sadrži 3 % cinka. Fertina Fe primjenjuje se zasebno u 0,1-0,2 % koncentraciji (100-200 ml Fertine Fe/100 litara vode) dok se Fertina R primjenjuje u 2 % otopini.
Bitno je napomenuti da se Fertina V, Fertina B, i Fertina R vrlo uspješno miješaju s većinom zaštitnih sredstava, osim bakrenih. Redovitom gnojidbom i prihranjivanjem osigurava se nesmetan rast i razvoj voćaka i vinove loze uz jamstvo sigurnog i kvalitetnog prinosa.
