Bolest napada
Plodove.
Uzročnik bolesti
Gljiva Taphrina pruni.
Simptomi
Rogač šljive vrlo je upadljiva i brzo uočljiva bolest. Zaraženi plodovi, na kojima se javljaju simptomi, rastu znatno brže od nezaraženih. Oboljeli plodovi su izduženi, zadebljani i iskrivljeni pa podsjećaju na rogač (ime!). Mogu biti i 2 do 3 puta veći od zdravih plodova. Boja zaraženih plodova može biti od svijetlozelene, preko sivkaste do svijetlonarančaste. U takvom plodu koštica se ili ne razvije ili je zakržljala. Meso je spužvasto, krto i lako lomljivo. Na kraju plodovi pocrne i zasuše se pa većina njih otpadne. Izuzetno rijetko bolest rogača se može javiti i na mladim izbojima šljive koji se deformiraju, zakrive i kasnije osuše.
Biologija bolesti
Kako točno dolazi do infekcije još uvijek nije razjašnjeno u potpunosti, ali se zna da gljiva Taphrina pruni može prezimiti na tri načina.
Prvi način je u obliku micelija u grančicama šljive. U proljeće taj micelij prodire kroz peteljku cvijeta u plodnicu ili u već zametnuti plod te tako nastane rogač. Za ovu teoriju nema konkretnih dokaza.
Drugi način je da na površini zaraženog ploda prije nego se počne sušiti, javlja se bijelosivkasti mašak. To je himenij koji sadrži askuse s askosporama. Askospore pupanjem još u askusima daju konidije. Kad askusi puknu, oslobađaju se askospore tj. konidije koje padnu na koru mladica i tu prezime. Sljedećeg proljeća vrše egzogenu infekciju zametnutih plodova. Ova teorija je najvjerojatnija.
Treći način je da se askospore održe preko zime u ljuskama pupova.
Da bi došlo do infekcije, potrebne su niske temperature od 7 do 8 ˚C (pri temperaturi od 27 ˚C gubi se patogenost) te relativno visoka vlaga zraka.
Zaštita od rogača šljive
Od agrotehničkih mjera u manjim nasadima preporučuje se uklanjanje zaraženih plodova prije nego se na njima stvori bijeli mašak.
ipak, najsigurnija mjera zaštite je prskanje fungicidima na bazi bakra prije kretanja vegetacije tj. pred samo pupanje. Time se uništavaju askusi tj. konidije koje se nalaze na kori.
Od sorata, na rogač šljive posebno je osjetljiva sorta Bistrica.
Plodove.
Uzročnik bolesti
Gljiva Taphrina pruni.
Simptomi
Rogač šljive vrlo je upadljiva i brzo uočljiva bolest. Zaraženi plodovi, na kojima se javljaju simptomi, rastu znatno brže od nezaraženih. Oboljeli plodovi su izduženi, zadebljani i iskrivljeni pa podsjećaju na rogač (ime!). Mogu biti i 2 do 3 puta veći od zdravih plodova. Boja zaraženih plodova može biti od svijetlozelene, preko sivkaste do svijetlonarančaste. U takvom plodu koštica se ili ne razvije ili je zakržljala. Meso je spužvasto, krto i lako lomljivo. Na kraju plodovi pocrne i zasuše se pa većina njih otpadne. Izuzetno rijetko bolest rogača se može javiti i na mladim izbojima šljive koji se deformiraju, zakrive i kasnije osuše.
Biologija bolesti
Kako točno dolazi do infekcije još uvijek nije razjašnjeno u potpunosti, ali se zna da gljiva Taphrina pruni može prezimiti na tri načina.
Prvi način je u obliku micelija u grančicama šljive. U proljeće taj micelij prodire kroz peteljku cvijeta u plodnicu ili u već zametnuti plod te tako nastane rogač. Za ovu teoriju nema konkretnih dokaza.
Drugi način je da na površini zaraženog ploda prije nego se počne sušiti, javlja se bijelosivkasti mašak. To je himenij koji sadrži askuse s askosporama. Askospore pupanjem još u askusima daju konidije. Kad askusi puknu, oslobađaju se askospore tj. konidije koje padnu na koru mladica i tu prezime. Sljedećeg proljeća vrše egzogenu infekciju zametnutih plodova. Ova teorija je najvjerojatnija.
Treći način je da se askospore održe preko zime u ljuskama pupova.
Da bi došlo do infekcije, potrebne su niske temperature od 7 do 8 ˚C (pri temperaturi od 27 ˚C gubi se patogenost) te relativno visoka vlaga zraka.
Zaštita od rogača šljive
Od agrotehničkih mjera u manjim nasadima preporučuje se uklanjanje zaraženih plodova prije nego se na njima stvori bijeli mašak.
ipak, najsigurnija mjera zaštite je prskanje fungicidima na bazi bakra prije kretanja vegetacije tj. pred samo pupanje. Time se uništavaju askusi tj. konidije koje se nalaze na kori.
Od sorata, na rogač šljive posebno je osjetljiva sorta Bistrica.
