Štetnik napada Plodove.
Opis štetnika
Odrasle muhe imaju žutosmeđe prsište i zadak. Na prozirnim krilima ističu se tri žutonarančaste pruge, jedna longitudinalna i dvije transverzalne. Imaju žućkastu glavu na kojoj su smaragdno zelene oči. Duge su 4 do 5 mm.
Jaja su bijela, zašiljena i duga 1 mm.
Ličinke su blijedožute boje, zašiljenog tijela dugog do 7 mm.
Kukuljica je crvenosmeđe boje.
Biologija i životni ciklus štetnika
Prezimi kukuljica u tlu ili odrasli oblik na nekom zaklonjenom mjestu. Krajem svibnja počinju se javljati prve muhe. Ženke odlažu više stotina (500 do 600) jaja u plodove u skupine od po 10 do 20 jaja na oko 2 do 5 mm duboko u plod. Za odlaganje jaja traže što zrelije plodove jer se u nezrelom plodu ne mogu hraniti. Moguće je da u isti plod jaja položi nekoliko ženki pa se tako može naći i do 80 jaja po plodu. Za 2 do 3 dana izlaze ličinke. One završavaju svoj razvoj za 9 do 15 dana i tada se kukulje u tlu. Ako tjedan dana temperature nije veća od 2°C, kukuljica neće preživjeti. Za 10 do 20 dana izlazi nova generacija muha i životni ciklus se ponavlja.
U hrvatskoj voćna muha ima 4 do 5 generacija godišnje, no u nekim za nju povoljnijim krajevima može imati i do 16 generacija.
Optimalna temperature za razvoj mediteranske voćne muhe je oko 32 °C. Pri toj temperaturi razvoj jaja traje 1,5 dan, ličinke 6 dana, a kukuljice 8 dana. Donja granica razvoja jest 9 °C, a gornja 38 °C. Temperature više od 18,3 °C omogućuju ženkama da odlože fertilna jaja.
Šteta koju izaziva štetnik
Štete uzrokovane ovim štetnikom mogu biti značajne, posebno u ljetnim mjesecima i na jesen.
Zarazu razabiremo na plodovima u obliku mrlje koja okružuje mjesto uboda za vrijeme ovipozicije. Ta se mrlja s vremenom širi, a tkivo ispod nje počinje truljeti što izaziva uleknuće na površini. Zbog toga plodovi prijevremeno počinju opadati sa stabla. Iako je plod bio samo probušen, on je nakon toga potpuno neupotrebljiv.
Zaštita od mediteranske voćne muhe
Pojavu i let mediteranske voćne muhe možemo pratiti žutim ljepljivim pločama ili lovnim posudama u kojima se nalazi insekticid kako bi ubio svaku privučenu jedinku muhe.
Različiti vizualni i olfaktorni mamci se koriste za utvrđivanje optimalnih rokova tretiranja uglavnom prve generacije.
Zaraza voćnom muhom može se smanjiti sakupljanjem i uništavanjem zaraženih plodova što se smatra jednom od najvažnijih mjera zaštite, posebno u manjim voćnjacima.
Suzbijanje mediteranske voćne muhe obavlja se i tretiranjem cijelog nasada koji želimo zaštititi i to insekticidima na bazi fentiona, malationa, dimetoata, triklorfona, pirimifosmetila i dr. No uvijek je bolje primijeniti metodu lokaliziranog tretiranja odn. tretirati samo dijelove nasada insekticidima kojima je dodan neki atraktant. Time smanjujemo onečišćenje okoliša i plodova te troškove suzbijanja. Tretiraju se samo dijelovi okrenuti prema jugu. Ovim se tretiranjem uništavaju samo odrasle muhe i zbog toga se ono provodi nešto ranije od tretiranja cijelog nasada kada se suzbijaju i ličinke. tretiranje treba ponoviti tijekom godine ovisno o jačini napada štetnika i postojanju plodova prikladnih za njegov napad. Pri svakom tretiranju insekticidima treba voditi računa o karenci.