Štetnik napada
Pupove, lišće i plodove.
Odrasli oblik je leptir. Ženke imaju raspon krila 19 do 22 mm, a mužjaci 17 do 19 mm. Glava i prsa su bež boje. Prednja krila su okeržute do hrđastosmeđe boje kod mužjaka, a sivosmeđe kod ženki. Stražnja krila su svijetlosiva kod mužjaka, a smeđesiva u ženki.
Jaja su spljoštena, 3 do 10 mm promjera, žute boje.
Gusjenica je najčešće sivozelene do maslinaste boje sa svijetlosmeđom glavom, koja kasnije postane boje meda. Naraste 18 do 22 mm. Noge su svijetlosmeđe boje. Vrlo su brze.
Kukuljica je dužine 10 do 11 mm i tamnosmeđe boje.
Biologija i životni ciklus štetnika
Prezimi mlada gusjenica drugog ili trećeg stadija, najčešće iza zapredenog lišća, ispod ljusaka pupova, kore ili u pukotinama kore. U napadnutim se organima krajem travnja ili početkom svibnja kukulji. Stadij kukuljice traje 10 do 15 dana. Leptiri prezimjele generacije lete u drugoj polovici svibnja i u lipnju. Parenje i polaganje jaja se zbiva u predvečerje kada su temperature oko 13 °C. Ženke odlažu u prosjeku 150 jaja zbijenih zajedno u jajno leglo sjajno žute boje uglavnom na lišću voćaka. Odrasli leptiri žive jedan mjesec. Leptiri ljetne generacije lete u srpnju i kolovozu. One polažu jaja iz kojih se razviju male gusjenice koje tijekom kolovoza, rujna i listopada odlaze na prezimljenje.
Ima dvije generacije godišnje.
Štete koje izaziva štetnik
Mlade gusjenice drugog ili trećeg stadija rade štetu na pupovima u travnju I svibnju. Štete su slične štetama od savijača pupova. Kasnije izgriza lišće, posebno lišće na vrhovima izboja, koje onda zapreda. Za topla i suha vremena može napasti plodove ako su se razvili. Na njima izgriza manje ili veće, ali uvijek plitke udubine. Te udubine kasnije postanu plutaste, dok za vlažnog vremena gnjiju.
Gusjenice ljetne generacije napadaju lišće na vrhovima izboja, a posebno plodove na kojima se nalaze od lipnja do kolovoza. Štete su tipične po kojima prepoznajemo ovog štetnika. Gusjenica izgriza kožicu ploda, najčešće počevši od peteljke ili tamo gdje plod dotiče neki drugi dio biljke. Često zapredaju lišće uz plod. Izgrizena površina ploda je nepravilnog oblika te višestruko razgranata. Ta površina kasnije oplutavi. Napadnuti plodovi loše zarastu dok lezije omogućuju napad gljivica.
Zaštita od savijača kožice ploda
Od prirodnih neprijatelja najznačajnije su ose najeznice od kojih je najdjelotvorniji jajni parazit – osica Trichograma. Prirodni neprijatelji napadaju jaja i gusjenice savijača kožice ploda.
Tijekom zime razne vrste ptica hrane se gusjenicama ovog štetnika.
U zimskom prskanju koriste se uljani organofosforni insekticidi kojima se uništava dio gusjenica koje prezimljuju na voćkama. Najvažniji rok suzbijanja je vrijeme kada gusjenice izlaze iz mjesta prezimljenja, dakle rano proljeće. Ako se propusti taj rok, treba pratiti let leptira. Tada se suzbijanje provodi u vrijeme izlaska gusjenica ljetne generacije iz jaja što je kalendarski u drugoj polovici lipnja i početkom srpnja.
Pragom odluke smatra se 5 do 10 gusjenica na 100 grana utvrđeno metodom udaraca prije cvatnje tj. 2 do 5 gusjenica na 100 grana tokom ljeta ili 1 do 3% oštećenih plodova.
Također treba spomenuti da su Golden Delicious, Red Delicious te njegovi mutanti posebno osjetljive sorte na savijača kožice ploda.
