Badem je najstarija kultura koja se počela uzgajati na našem obalnom i otočnom dijelu. Uveli su ga u kulturu u VI. st. pr. Kr. Grci, koji su počeli osnivati svoje kolonije po zemljama Sredozemlja. Danas se badem najviše uzgaja u Italiji, Španjolskoj, Grčkoj, Maroku, u Kaliforniji (SAD) i dr. U zemljama s oštrijom klimom nego što je sredozemna, kao i u suptropskom području, uzgoj badema je ograničen. Procjenjuje se da je u svijetu pod bademom oko 1 100 000 ha, od toga je polovica u Sredozemlju.
Agroekološki uvjeti za uzgoj badema
Temperatura
Badem je heliofitna voćka i da bi postigao dobru kvalitetu zahtjeva mnogo svjetla i topline u vrijeme dozrijevanja plodova. Cvjeta već u siječnju i njegovi nježni, osjetljivi cvjetovi propadaju zbog siječanjskih mrazeva i jakih sjevernih vjetrova. Stoga je potrebno mijenjati sortiment s kasnocvjetajućim sortama kako bi se izbjeglo nepovoljno djelovanje vremenskih prilika u siječnju i veljači. Oštećenja od niskih temperatura nastaju u nekih sorata badema tek pri -27 °C. Cvjetovi neposredno prije otvaranja mogu izdržati temperaturu do -3,5 °C, a u nekih sorata i do -4 °C. Otvoreni cvjetovi i mladi zametnuti plodovi stradavaju na temperaturi od -1 °C do -2 °C. Badem vrlo dobro podnosi visoke temperature, pa izdrži bez oštećenja i do 50 °C.
Voda
Za badem je vrlo važno da ima dovoljne količine oborina u vrijeme intenzivnog rasta vegetativnih i generativnih organa (mladica i plodova). Kod nas se badem ne navodnjava, osim ako se žele osigurati visoki i stabilniji prirodi. Na taj se način prirodi mogu povećati i za 40 %. U vrijeme dozrijevanja nema potrebe za navodnjavanjem jer plod badema otpušta vodu. Od svih voćnih vrsta badem najbolje podnosi sušu, pa ga stoga nazivaju »kralj sušnih područja« ili »Rey del secano«.
Tlo
Bademu odgovaraju duboko drenirana pjeskovito-ilovasta ili ilovasta tla, koja su bogata humusom, mineralnim hranivima i imaju neutralnu, slabo kiselu ili slabo neutralnu reakciju. Tla trebaju biti dovoljno rahla jer badem ima vrlo razvijen korijen, koji prodire i do 4 m dubine.
Izbor položaja za podizanje nasada badema
Uzgaja se na različitim nadmorskim visinama. U srednjoj Aziji, na Kavkazu i do 1 200 m. U području Sredozemlja uzgaja se do 600 m nadmorske visine. Iznad 1 000 m nadmorske visine u našim uvjetima zbog povećane vlažnosti ne uspijeva.
Priprema tla za sadnju badema
Prije sadnje tlo treba pripremiti dubokim rahljenjem kao i za sve druge intenzivne kulture. Ravnomjerno se rasipa mineralno gnojivo i tlo se ore na dubini od 40 cm. Za jesenjsku sadnju duboko oranje obavlja se tijekom ljeta, a za proljetnu sadnju duboka obrada može se obavljati od ljeta do zime, ako je povoljna vlažnost tla.
Izbor podloga za badem
Za uzgoj badema služe razne podloge: breskve, križanac breskve i badema te šljive. Kod nas se najviše primjenjuju sjemenjaci gorkog badema, breskve i križanac badem x breskva (GF 677). Za teža tla preporučuje se podloga šljive, i to Marianna 2624 i si. Badem kao podloga dobro podnosi sušu, a otporan je i prema klorozi (nedostatku željeza). Uz badem, na plodnim tlima, kao podloga, u obzir dolazi sjemenjak vinogradarske breskve jer je bujan i otporan na sušu. Na toj podlozi badem rano rodi, ali zato ima kraći vijek trajanja. Ta podloga nije prikladna za karbonatna tla i zbog osjetljivosti na viruse.
Izbor uzgojnog oblika badema
Za uzgoj se koriste volumni ili prostorni uzgojni oblici i to 'tradicionalna vaza' (kotlasta krošnja), popravljena piramidalna krošnja. Tradicionalna kotlasta krošnja je najvažniji uzgojni oblik, a formira se bez provodnice, s tri (rjeđe 4) postrane primarne skeletne grane koje međusobno zatvaraju kut od 120o, a sa zamišljenom vertikalnom provodnicom od 30 – 45o. Na primarnim skeletnim granama formiraju se sekundarne skeletne grane s većim otklonom od zamišljene okomite osi (oko 60o ), na razmacima od 60 - 100 cm formiraju se sekundarne skeletne grane, a na njima tercijarne grane. Cijeli skelet treba biti dobro obrastao rodnim grančicama, što se postiže redovitom i pravilnom rezidbom.
Rezidba bajama
Nakon formiranja uzgojnog oblika, kao redovni agrotehnički zahvat, provodi se razidba. Budući da bajam, odnosno preporučene sorte, rode na jednogodišnjim izbojima i svibanjskim kiticama koje se nalaze na 2-godišnjem i 3-godišnjm rodnom drvu, pri rezidbi valja voditi računa da imamo ravnomjerno raspoređene i u omjeru 1/3, 1/3, 1/3 . Na taj način imamo redovitu obnovu rodnih grana, što je osnova za redovitu i dobru rodnost.
Vrijeme i tehnika sadnje badema
Sadnja se obavlja isključivo zdravim i prvoklasnim sadnicama. U Italiji i Francuskoj bademi se sade, ako se obavlja navodnjavanje, na razmak 6 x 5 m, a bez navodnjavanja na 6 x 4 m. Prema iskustvima iz strane i domaće prakse, valja upotrijebiti razmak 6 x 4 m, što znači da za 1 ha treba 416 sadnica badema.
Održavanje nasada badema
Održavanje tla i gnojidba nasada bajama vrlo su slični održavanju tla i gnojidbi nasada bresaka i nektarina, pogotovo što su im iste podloge. Naime, pri održavanju tla važno je održavati tlo bez korova, a to se postiže zimskim i proljetnim oranjem te redovitim kultiviranjem kroz godinu.
Gnojidba ovisi o prirodnoj plodnosti tla, odnosno opskrbi organskom tvari (humusom) i biogenim elementima (u prvom redu N, P i K te mikroelementima Fe, Z itd.). Poželjno bi bilo svake treće godine dodati organska gnojiva, a od mineralnih koristiti ona bez Cl (NPK 5:20:30, 7:14:21 i sl.) . Gnojidba u klasičnom smislu se obavlja u 3 do 4 navrata i to gnojidba na bazi K i P u jesen, gnojidba dušikom neposredno prije cvatnje i poslije cvatnje te sredinom lipnja gnojidba hidrokompleks gnojivima. Količine gnojiva se postupno povećavaju sa starošću nasada, ovisno prirodu u prethodnoj godini. U potpuno intenzivnijim nasadima, specijalna mikrognojiva se mogu dodavati feririgacijom ili lisno. Danas se koriste vodotopiva gnojiva u onim fenofazama kada voćke za njima iskazuju posebnu potrebu.
Zaštita bajama
Bajam je jako osjetljiv na bolesti moniliju (Monilia laxa), rupičavost lista, zatim na štetnike kao žilogriz, uši, a valja biti vrlo oprezan prilikom nabavke sadnog materijala, na bezvirusnost te moguće bakterioze (Pseudomonas agrobacterium, Pseudomonas syringae i Erwinia amylovora).
Tretman
|
Fenofaza tretmana
|
Nametnici
|
Pesticidi
|
1.
|
Netom prije početka vegetacije
|
Monilija, kovrčavost, grinje, jaja lisnih ušiju
|
Crveno ili plavo ulje
|
2.
|
Prije cvatnje
|
Monilija, cvjetojed, trips
|
Merpan WP,
Thiodan E-35,
Chromovit
|
3.
|
Puna cvatnja
|
Monilija
|
Ronilan
|
4.
|
Poslije opadanja latica
|
Šupljikavost lista, plamenjača, monilija,
stjenica
|
Chromodin S-65,
Atac EC-35,
Chromovit
|
5.
|
Opadanje lišća
|
Monilija, kovrčavost
|
Nordox,
Chromovit
|
Berba badema
Kada plod badema sasvim dozrije, lupina puca i plodovi ispadaju. Plodovi ne dozrijevaju ravnomjerno. Najranije dozriju plodovi na vanjskom dijelu krošnje. Berba u malim nasadima obavlja se ručno u mreže stavljene pod stabla, dok se u većim nasadima primjenjuju tresači. Berba može početi kada ovojnice počmu pucati. Prije skladištenja bademi se očiste i osuše te sklone na suho i prozračno mjesto.
