Najbolja područja za uzgoj kupine su blago brdska područja, primjerice Banska kosa u Baranji, požeška regija, našička, brodska, novogradiška, slatinska, pakračka i dr.
- Kupina uspijeva do nadmorske visine od 600 m.
- U punu rodnost kupina dolazi u trećoj ili četvrtoj godini.
- Urodi kupine variraju. Pri punoj agrotehnici u ekološkoj proizvodnji po 1 ha može se proizvesti od 10.000 do 20.000 kg plodova.
Uzgojem kupine na brdovitim i manje dostupnim dijelovima, možemo iskoristiti takve površine.
Nedostatak kod kupine je što su plodovi osjetljivi prema transportu i truljenju pa zbog toga prije berbe moramo znati što s plodovima. Za berbu kupine sve treba biti unaprijed pripremljeno.
Vrijednost kupine
U prehrambenoj industriji koristi se kao odlična sirovina za dobivanje sokova, kupinovih vina, octa, sirupa, džemova, kompota, želea.Od tipa proizvodnje ovisit će i izbor sorte. Za sokove i kompote preporučuju se sorte: bojsen, himalaja, divlja kupina te najčešće uzgajana sorta Thornfre.
Za duboko (brzo) smrzavanje koriste se sorte: smutsen i thornfre. Kao pojačivač boje i arome drugim proizvodima koristi se divlja kupina. Za korištenje u svježem stanju trebamo koristiti sorte koje imaju u sebi veću količinu šećera i jaču aromu kao: Čačanka, Blek satin, Dirksen, Bojsen, Smutsen i dr.
Podrijetlo i biološke osobine kupine i sorte
Kupine svrstavamo u četiri grupe: prave kupine (uspravno rastuće), puzajuće kupine s bodljama; kupine bez bodlji; hibridne kupine.Kupina je žbunasta forma s višegodišnjim korijenovim sustavom i dvogodišnjim rodnim izdancima.
Danas imamo oko 320 sorata kupine dok se intenzivno uzgaja oko 20 sorata.
Za sadnju najbolje je odabrati Sorte bez bodlji :Thornfre, Čačanku, Black satin, Dirksen, Bojsen.
Podizanje i njega kupinjaka
Za kupinu moramo birati toplije krajeve i južne ekspozicije. Najbolji su blagi nagibi. Treba osigurati vlagu. Izbalansirana gnojidba i navodnjavanje povećavaju otpornost kupine na niske temperature. S izbalansiranom gnojidbom kupina može podnijeti temperature do -20oC, a ako to nije zadovoljeno, tada će kupina stradati na -15oC.Poželjna su tla dobre strukture. Na tlima gdje su podzemne vode visoke, gdje leži voda i puno vlage ne može se uzgajati kupinu.
Kupina ne podnosi visoki sadržaj kalcija. Nisu poželjni jako vjetroviti predjeli. Kupinjake ne treba podizati pokraj divljih kupinjaka radi zajedničkih štetnika i bolesti. Kupinu je moguće uzgajati i u sušem klimatu, ali uz sustav za navodnjavanje.
Sadnja kupinjaka
Okvirni termin sadnje druga je dekada 11. mjeseca te početak 3. mjeseca. Sadnice je obavezno nabaviti od službenih rasadnika.Priprema tla za sadnju
- Meliorativna gnojidba
- Podrivanje na dubinu 70-80 cm
- Rigolanje na dubinu 55 cm. Unos meliorativnog gnoja u tlo
- Ravnanje tla s tanjuračama, rotodrljačama, ravnjačima.
Razmaci sadnje
Stupovi za ogradu i u samom nasadu mogu biti od betona, drveni i dr. Na stupovima moramo planirati da se ostave rupe za tri reda žice.Potreban broj sadnica po 1 ha obzirom na međuredni razmak i razmak u redu.
Prijedlog sadnje.
Razmak u redu
|
MEĐUREDNI RAZMAK
| |||
275
|
300
|
325
|
350
| |
120
|
3030
|
2780
|
2560
|
2380
|
140
|
2600
|
2380
|
2200
|
2040
|
150
|
2420
|
2220
|
2050
|
1900
|
Način uzgoja kupine
Najčešći i preporučeni način uzgoja je s armaturom u obliku živih ograda. U ovakvom sustavu uzgoja olakšavamo si rad sa strojevima, berbu, zaštitu, obradu, rezidbu i dr. te možemo ići na visoke prinose i kvalitetne plodove.U ovom načinu uzgoja osiguravamo si bolju osvijetljenost pri čemu dobivamo ravnomjernije i brže sazrijevanje plodova te veću kvalitetu plodova. Izdanci u špaliru bolje odrvenjuju i otporniji su na niske temperature. Kada se obavi berba, stare izdanke moramo odstraniti.
Kupina razvija veliki broj mladih izdanaka pa tako prvo odstranimo oštećene i nerazvijene, te odaberemo 3 - 5 kvalitetnih izdanaka koje ostavimo za rod u sljedećoj godini. Broj izdanaka ovisi od snage pojedine biljke. Ove izboje trebamo prikratiti na visini gornje žice oko 2 m.
Tehničke mjere sadnje kupine
Sadnice moraju biti kvalitetne i zdrave i iz provjerenoga rasadnika. Kvalitetna sadnica mora imati dobro razvijen žiličast korijenov sustav s 3-4 dobro razvijena pupa iz kojih će se u prvoj godini razvijati kvalitetni izdanci.U prvoj godini nije poželjan veći broj izdanaka. Najbolje je da se razviju samo 2-3 kvalitetna izdanka kako bi se u drugoj godini biljka ojačala.
Sadnja se obavlja na dubinu na kojoj je bila u rasadniku tako da se na korijen nagrće sipka zemlja. Iznad zemlje biljku treba odrezati na 3-4 pupoljka od 15-20 cm. Sadnicu nakon sadnje treba dobro nagaziti da korijen uspostavi kontakt sa tlom.
Loše sadnice sa slabim korijenovim sustavom treba izbjegavati jer iz njih nikada nećemo dobiti kvalitetnu biljku. Za sadnju kupine potrebno je naručiti 3-6% veći broj sadnica.
Gnojidba
Prijedlog je da se prije podizanja nasada obavi meliorativna gnojidba. Za meliorativnu gnojidbu u ekoproizvodnji trebalo bi osigurati 40 000 - 60 000 kg kompostiranoga stajskoga gnoja što će ovisiti od analize tla. Uz stajski gnoj trebalo bi u tlo ugraditi oko 1 000 kg Biosola, Bioilse ili Condita. Ovo sve treba zarigolati na dubinu od 50 cm.Tijekom vegetacije i svake godine u tlo bi trebalo ugraditi 10 000 - 15 000 kg zreloga stajskoga gnoja (baciti širom pa ga zatanjurati) ili koristiti biljnu ili životinjsku gnojnicu u količini od oko 60 litara po jednoj biljci. Dognojavati možemo i folijarno s folijarnim gnojivom (poboljšivačima rasta) ili kupovnim gnojivima poput BIOSOLA, BIOILSE ili condita u osnovnoj gnojidbi, a folijarno raznim ekološkim gnojivima.
Rezidba kupine
Kupina ima jednogodišnje i dvogodišnje izdanke. Kada završi berba, dvogodišnji izboji se odmah moraju ukloniti iz kupinjaka te spaliti.Jednogodišnji izboji se izdužuju i na njima se formiraju bočne grančice.
Rezidba obuhvaća:
- Skraćivanje izdanaka na određenu visinu radi stimulacije razvoja bočnih grančica kao nositelja rodnosti. Bočne grančice treba skratiti na 3 - 5 pupova radi stvaranja rodnih pupova. Skraćivanje se obavlja na visinu treće žice oko 2 m. Ne treba ostavljati previše pupova jer će tada plodovi biti jako sitni.
- Tijekom vegetacije potrebno je ukloniti sve izdanke koji su u među - redu te nerazvijene izdanke.
- Od bujnosti grma ovisit će koliko ćemo izboja ostaviti za sljedeću godinu, a to će biti 3 - 5 izboja. Suvišne izdanke treba konstantno uklanjati kako bi se izdanci koje smo ostavili dobro razvijali i davali bolje plodove.
Obrada tla
Obradom utičemo na bolji rast i povećavamo rodnost kupine.Međuredna obrada se obavlja sa strojevima tanjuračama, rotodrljačama prve dvije do tri godine. Nakon što se nasad zatravni radi se malčiranje. Unutar reda vrši se okopavanje.
Prilikom obrade obratiti pozornost na dubinu. Dubina ne bi trebala prelaziti 10 cm kako ne bi oštećivali korijen kupine iz kojega nam se razvijaju mladi izdanci.
Zadnju obradu pred zimu ne obavljati prekasno (ne iza kraja 10. mjeseca) kako ne bi došlo do izmrzavanja.
Zaštita od niskih temperatura
Trebamo ju pripremiti za zimu tako da gnojidba ne bude pretjerana, a ukoliko navodnjavamo kupinjak, sustav isključiti u devetom mjesecu. Cilj je da izdanci u zimu ne uđu prebujni. Otpornost izboja na zimu ćemo povećati ako krajem 9. mjeseca kupinjak prskamo bordoškom juhom (1%).Ukoliko smo kupinjak dobro pripremili za zimu izdržat će temperature do -20oC).
Zaštita od bolesti i štetnika
Obratiti veliku pažnju na zaštitu. Prvenstveno obaviti sve preventivne mjere kao što su: sadnja zdravih i dobro razvijenih sadnica, otpornih sorti, po analizi tla odabrati pravu lokaciju, pravovremeno pripremiti tlo za sadnju, unijeti zdravi gnoj u tlo (kompostirani gnoj), pravovremeno izvršiti sadnju.Borba protiv bolesti
Najznačajnije bolesti su: DIDYMELLA APPLANATA NIESSL (ljubičasta pjegavost).Za suzbijanje didimele važno je: rezanje dvogodišnjih izdanaka odmah nakon berbe, uništavanje korova u nasadu, prorjeđivanje mladih izdanaka koje ostavljamo za rod i izbor položaja za uzgoj kupine.
Mjere zaštite su zimsko tretiranje s bakrenim preparatom (2x) u toku vegetacije također s bakrenim preparatom, ali male koncetracije (0,2%).
Bolesti kupine
- PHRAGMIDIA RUBI IDEAI (Narančasta hrđa)
- MUCOSPHAERELA RUBI VEST (septoria) Pjegavost lišća
- PLECHDODISCELA ELSINOE Antraknoza
- LEPTHOSPHAERIA CONTHIRIUM Pepelnica izdanaka
- VERTICILIUM ALBO ATRUM Venjenje izdanaka
- BOTRITIS CINEREA Siva trulež plodova.
- BACTERIUM ERVINIA TUMEFACIENS (rak korijena)
Borba protiv štetnika
- BITURUS TOMENTOSUS Malinina buba
- BEMBECIA HYLAEIFORMUS Staklokrilac
- INCURVARIA RUBIELLA BJERK Malinin resičar
- AGRILUS RUBIKOLA Malinin prstenar
- MELOLONTHA MELOLONTHA Veliki majski gundelj
- APHIDIDAE Lisne uši
Program zaštite kupine
Broj prskanja
|
Stadij razvoja
|
Rok prskanja
|
Bolesti štetnici
|
preparat
|
1
|
Prije početka vegetacije
|
Okvirno početak ožujka
|
Lisne i štitaste uši, antraknoza
|
(Cu), Bordoška juha i Bijelo ulje
|
2
|
Početak vegetacije
|
Miner, moljac, hrđa, antraknoza, grinje
|
Sumpor, Bordoška juha 0,6%, kalijev sapun
| |
3
|
Pred cvatnju
|
Grinje, hrđa, antraknoza
|
Thiofer, (bacilus thurigienzis) Biobit
| |
4
|
Cvatnja
|
Plijesanj
|
Myco Sin VIN, Thiofer
| |
5
|
Nakon cvatnje
|
Hrđa, antraknoza, pjegavost lista, grinje, muhe šiškarice
|
Sumpor, Biobit. kalijev sapun,
Bioplantol
| |
6
|
Prije berbe
|
Plijesan, šiškarica
|
Thiofer, Myco Sin VIN
| |
7
|
Za vrijeme berbe
|
Trulež
|
Macerat od Preslice
| |
8
|
Za vrijeme berbe
|
Trulež
|
Equisetum plus
| |
9
|
Za vrijeme berbe
|
Macerat od preslice
| ||
10
|
Nakon opadanja lišća, pred zimu
|
Bitna zaštita pred zimu
|
Antraknoza te jajašca insekata.
|
Bijelo ulje sa bordoškom juhom
|
Berba kupine
Berba kupine u pravilu traje od 30-50 dana. Broj berbi će biti od 6-10. Sorte kupina s čvrstim plodovima beru se u punoj zrelosti, dok se sorte s nešto manje čvrstim plodovima beru 1-2 dana prije pune zrelosti.Kupine ne treba brati nezrele niti prezrele jer su onda neukusne. Ukoliko kupine mislimo trenutno smrzavati, moramo obratiti pažnju da na plodovima ne bude crvenih bobica jer će onda pri trenutnom smrzavanju cijela partija pocrvenjeti.
Kupinu možemo koristiti u svježem stanju, smrzavati je te raditi različite prerađevine kao što su džemovi, sokovi, kupinova vina i dr.
Prinosi kupine u ekološkom uzgoju kreću se od 10000-15000 kilograma.
