subota, 16. siječnja 2016.

Aronija


Aronija je listopadni grm, visine 2-3  metra visine i  2,5 metra širine. Jedna od glavnih prepoznatljivosti aronije jesu prelijepi bijeli cvijetovi koji se nalaze na kiticama. U klimatskim uvjetima kontinetalne Hrvatske cvate krajem travnja. Listovi su ovalni, nazubljenog ruba, u vegetaciji su tamnozelene boje, a u jesen dobivaju dekorativnu žarko crvenu boju.
Tek nakon razvoja listova, krajem travnja, pokazuju se prvi cvjetovi. Pojedinačni cvjetovi bijele su boje, široki 12 mm i skupljeni  u grozdove. Grozdovi se najčešće sastoje od 10 do 15, a na vrhovima mladica i od 30 cvjetova. Cvatnja traje oko 10 dana, pri čemu svaki cvijet pojedinačno cvjeta samo 5 dana. Cvjetove oprašuju uglavnom pčele, ali je moguće i oprašivanje vjetrom.  Aronija je samooplodna biljka.
Okrugli, ljubičastocrveni plodovi koji nastaju od cvjetova redovito se pojavljuju u velikom broju. Riječ je o sitnim jabučastim plodovima, vrlo sličnima mušmuli. Promjer jednoga ploda iznosi 6 – 13,5 mm,  a težina 1,0 – 1,5 g. Plodovi su u početku prekriveni bjelkastim slojem, bez kojega izgledaju kao da su lakirani. Plodovi dozrijevaju u kolovozu. Meso ploda ima intenzivnu crvenu boju i slatku do kiselkastu i trpku aromu koja podsjeća na borovnice  U plodovima nema koštica, kao u jabukama i kruškama, a sjemenke su sitne.
Aronija ima vrlo male zahtjeve u pogledu mjesta uzgoja i klime, tako da se može saditi u vrlo različitim područjima. Ali ipak uzimajući u obzir da je aronija porijeklom iz područja s utjecajajem atlantske klime bolje uspijeva na staništu  s višom vlažnošću tla i zraka. Optimalna količina oborina 500 – 600 mm godišnje. Aronija dobro uspijeva čak i na tlima s visokom razinom podzemne vode, gdje druge vrste voća, poput jabuka i višanja, ne uspijevaju. Aronija i sosta dobro uspijeva kad se uzgaja na kamenom tlu, s malo zemlje, kao što je, npr. kršovito prigorska regija i unutrašnjist Istre. Pri sadnji aronije treba izbjegavati ekstremno suha pješčana tla te zbijena tla vlažna. Mraz gotovo uopće ne može naškoditi stabljici i cvijetu aronije. Ozbiljna oštećenja od smrzavanja mogu se očekivati tek pri temperaturama od -23°C početkom zime i na -30°C sredinom zime. Kritična temperaturna granica tla iznosi -11°C.
Plodovi dozrijevaju u vremenu od početka do sredine kolovoza. Budući da svi plodovi najčešće dozrijevaju u isto vrijeme, potreba je samo jedna berba. Kako plodovi ne bi prezreli i počeli otpadati, berbu treba obaviti brzo odmah nakon početka zriobe. Neke bobice ipak mogu dozrjeti prije ostalih. Berba može biti ručna ili strojna. Kod ručnog branja plodovi se otkidaju palcem, pri čemu se može ubrati do 12 kg na sat.  Na većim plantažama uobičajena je strojna berba, a učinak radnog stroja se kreće od 3 do 4 sata za hektar.
Nakon berbe plodovi se moraju što je moguće prije preraditi, a kratkoročno se mogu uskladištiti u plastičnim ili drvenim košarama. Ako se plodovi ne prerađuju odmah poslije berbe, mogu se naglo zamrznuti i uskladištiti. Kod običnog uskladištenja pri 15 - 25°C i 80 % relativne vlažnosti zraka zreli plodovi mogu se održati dva tjedna.

Ovisno o načinu sadnje moguće je ostvariti oko 80 – 120 dt/ha. Predviđeni rok trajanja plantaže aronije se procjenjuje se na oko 20 godina.
Svježi plodovi imaju trpak okus, sok miriše po bademima i opora je okusa. Iskoristivost ploda aronije za sok je visokih 75 – 80 %, što možemo i povećati  za 6 %, ako plodovi prije cijeđenja odleže neko vrijeme na -5°C. Prerađivačka industrija veoma cijeni sok aronije kao prirodno sredstvo za bojenje, budući da je tamnocrvena i crna boja vidljiva i nakon stostrukog razrijeđenja. S druge strane, sokom aronije može se popraviti ukus i boja drugih sokova. Osim čistoga soka, proizvodi aronije u tekućem stanju su još i miješani sok, nektar, koncentrat, sirup i osvježavajuća pića.

Također se sve više prepoznaje vrijednost aronije za punjenje karamela, čokoladnih bombona, za proizvodnju kandiranog voća i sladoleda.
Od jednoga kilograma plodova aronije može se dobiti do 320 g obojene tvari antocijana. Za bojenje namirnica može se koristiti i ekstrakt dobiven iz ostataka nakon prešanja voća.
Plodovi se mogu na mnogo načina koristiti i u vlastitoj kuhinji, ponajprije miješanjem s drugim voćem. Od aronije se uglavnom pravi pekmez i kompot, ali se ona može i sušiti. Kompot je oporog i kiselkastog okusa. Osim toga, od aronije se može praviti i marmelada, žele i kandirano voće. Plodovi aronije koriste se u proizvodnji marmelade od jagoda, kojoj oni daju tamniju boju i veću stabilnost. Ovdje treba dodati da se plodovi nakon odmrzavanja gotovo uopće ne razlikuju od svježih, ni po boji, ni po čvrstoći. Ipak, nemaju više onako opor okus pa više nisu tako prikladni za daljnju preradu.
Od aronije se proizvode sokovi, likeri i jogurt , te visokokvalitetno crveno desertno vino.Aronija se koristila čak i za proizvodnju deserta od slatkog vrhnja.
Uzgoj aronije započeo je u bivšem SSSR-u. Još početkom 20. stoljeća slavni ruski biolog  Ivan Mičurin je križao aroniju s vrstama Sorbus (oskoruša) i Mespilus (mušmula). Budući da su iskustva s tom vrstom divljeg voća bila dobra, aronija je 1946. godine u SSSR-u prvi put bilapriznata kao vrsta voća te preporučena za sadnju u okrugu Altaj. Sljedećih se godina sadila u sve većoj količini. Tako je samo 1948. godine na području današnjeg Sankt Peterburga  bilo zasađeno 20 000 sadnica, u različitim eksperimentalnim nasadima. Godine 1971. aronija je u Rusiji bila zasađena na ukupnoj površini od 5400 ha. U to vrijeme već se uzgajala i u Moldaviji, Bijelorusiji i Ukrajini.
Već u ranim osamdesetim godinama prošloga stoljeća ta se vrsta počela pokusno uzgajati u Bugarskoj, u tadađnjoj Čehoslovačkoj i u skandinavskim zemljama.Sorte koje se ondje uzgajaju ( Aron, Nero i Viking ) relativno su nove i potječu iz Slovačke i Skandinavije.
Aronija se smatra izuzetno ljekovitom biljkom. Proizvodi od ploda aronije su prepoznati kao namirnice koje podižu kvalitetu života tj „funkcionalna“ hrana. Kako bi se otkrili svi pozitivni učinci  aronije na zdravlje čovjeka provode se znanstvena istraživanje a Humboldtovom sveučilištu u Berlinu i  na američkom Međunarodnom sveučilištu  na Floridi
Aronija je odlična za pomoć pri tegobama izazvanim: slabokrvnosti, tlakom, probavnim tegobama, migrenama, povišenim šećerom, također plod ove voćke, zbog svojih antioksidativnih svojstava, je odličan za ublažavanje stresa i sindroma kroničnog umora.

Nema komentara: