Maslina počinje vegetirati pri temperaturi većoj od 5 °C. Diferencijacija pupova počinje početkom veljače pri temperaturi oko 7 °C. Da bi maslina imala dovoljno cvjetnih pupova, u ovom periodu zahtjeva dovoljno optimalnih hraniva i vlage u tlu. Pupovi izbijaju pri temperaturi od 10 °C, ovaj period traje oko 60 dana kada dolazi do cvatnje. Cvatnja se odvija pri temperaturi 15-20 °C i traje samo nekoliko dana. Oplodnja i razvoj plodova traje od 01. lipnja do 15. listopada, tada je potrebno vršiti navodnjavanje. Dozrijevanje plodova počinje u listopadu, a berba se nekad produži i do siječnja. U intenzivnim nasadima životni vijek maslina traje oko 50 godina i može se podijeliti na nekoliko razdoblja. Neproizvodno razdoblje do 5. godine. Od 6. do 7. godine je razdoblje početne rodnosti. Od 7. do 30. godine je razdoblje pune rodnosti i sa gospodarskog stanovišta je najvažnije razdoblje. Od 30. do 50. godine je razdoblje smanjene rodnosti.
Položaj maslinika određuje se na temelju raspoloživog zemljišta, utjecaja dominantnih vjetrova i vodno-zračnog režima u tlu. Stoga maslinu valja saditi na južnim dispozicijama, na prozračnim i procjeditim tlima. S obzirom da stablo masline ostaje dugo godina na jednom mjestu pripremi tla potrebno je pokloniti posebnu pažnju.
Čišćenje terena
Potrebno je očistiti sav korov, grmlje, drvenaste kulture, iskopati korijenje i poravnati površinu tla.
Melioracijska gnojidba
U cilju povećanja plodnosti tla, na temelju pedološke analize dodajemo NPK mineralno gnojivo u omjeru 7-20-30.
Rigolanje i duboko oranje
Traktorom velike snage vrši se rigolanje na dubinu 50-80 cm. Ovom metodom se razbije struktura donjih dijelova tla, regulira vodo-zračni kapilaritet, što je preduvjet intenzivne proizvodnje.
Sadnja se vrši najčešće u smjeru sjever-jug. Razmak između redova i razmak između sadnica je 7 m. Na 1 ha uzgaja se 200 maslina-intenzivna proizvodnja.
Sorta se izabire ovisno o mogućnosti nabavke (Orkula, Sitnica, Leccino, Coratina, Carolea, Pendolino…). U sklopu je potrebno posaditi 10% oprašivača .
Sadnja se vrši na jesen ili u rano proljeće. Na pripremljenom tlu iskopa se jama odgovarajuće veličine, na dno jame razaspe 20 dkg mineralnog gnojiva NPK 7-14-21 za zalihu. Zatim se u jamu doda nove zemlje 10-15 cm ovisno o visini rupe, vodeći računa da korjenov vrat sadnice bude zasađen kako je prije rasla. Zatim se sadnica u gornjoj trećini stabalca priveže uz kolac i zatrpa dijelom zemlje koja se pritisne uz korjenov sistem. Nakon toga u jamu se sa strana unosi 20 kg stajskog gnoja na kojega se pospe 15 dkg KANA 27% N, jama se sasvim zatrpa preostalom zemljom i polagano se ponovo nagazi. Na osnovi jačine korjenova sistema nadzemni dio sadnice se prikraćuje, lošiji korjenov sistem zahtjeva jači rez nadzemnog dijela sadnice.
Uspjeh nasada ovisi o njezi sadnica u prvim godinama života. Ako ne uspijemo instalirati sistem navodnjavanja morat ćemo svaki tjedan dovoziti vodu i zalijevati nasad. To je potrebno činiti i u drugoj vegetacijskoj godini, dok maslina ne razvije dovoljan korjenov sistem za samostalno odupiranje suši. Obradu zemljišta potrebno je vršiti na cijeloj površini maslinika, gnojiti sa stajskim gnojem, KAN-om i NPK gnojivom. U narednim godinama, do prvog uroda – peta godina, količinu gnojiva povećavamo. Tijekom lipnja, kada prestanu oborine, obavlja se plitka obrada tla, radi uništavanja korova i održavanja vlage u tlu.
Obrada tla
Obradu tla u masliniku vršimo u svrhu poboljšanja fizikalnih, kemijskih i mikrobioloških svojstava tla, te očuvanja vlage u tlu. Ona omogućuje veći pristup zraka u tlu, koji pozitivno utječe na razvoj korjenovog sustava i na procese iskorištenja gnojiva. Obradu tla vršimo traktorom ili motokultivatorom ovisno o cilju i dubini obrade.
U praksi provodimo slijedeće obrade tla:
· Jesenska duboka obrada
· Proljetna plitka obrada
· Ljetna obrada (prašenje)
Gnojidba
Maslinik se redovito gnoji svake godine, ovisno o plodnosti tla, starosti biljke i planirane rodnosti. Za izgradnju tkiva i životne funkcije maslina zahtjeva u tlu optimalne količine osnovnih elemenata (dušik, fosfor, kalij, kalcij, magnezij, željezo i sumpor ), kao i mikro elemente u manjim količinama (bor, bakar, aluminij, cink, jod, klor, mangan, molibden, silicij i natrij ). Svi navedeni mikro i makro elementi moraju biti zastupljeni u dovoljnim količinama i međusobno uravnoteženi. Uspješnost gnojidbe ovisi o vlažnosti tla, pa je najbolje gnojiti pri optimalnoj vlažnosti.
Imamo slijedeće vrste gnojidbe:
· Gnojidba stajskim gnojem (10 t / ha, u jesen )
· Zelena gnojidba
· Redovita godišnja gnojidba(150 kg/ha N, 60 kg/ha P2O5, 100 kg/ha K2O u jes. i pro.).
· Jesenska gnojidba ( NPK 6-18-36 , 2 kg po rodnom stablu ).
· Proljetna gnojidba ( UREA 46% N, 2 kg po stablu ).
· Dopunska gnojidba- prihranjivanje ( UREA 1 kg na 100 l otopine, pri zaštiti u svibnju i srpnju ).
Navodnjavanje
Maslina za održavanje života, oplodnju i plodonošenje zahtjeva optimalne količine vlage u tlu i u zraku. Maslina donosi cvjetne pupove na jednogodišnjim grančicama, pa ako ih u prethodnoj godini biljka nije odgojila, ne može se očekivati urod. S obzirom na mogućnosti predlažemo slijedeće vrste navodnjavanja:
- kap po kap
- mikroorošivači
Rezidba
Rezidbom se uspostavlja ravnoteža između porasta i rodnosti biljke, usklađuje lisnu površinu sa ostalim uvjetima koji doprinosi efikasnijoj fotosintezi te uspostavlja odnos između kapaciteta korjenovog sistema i nadzemnog dijela biljke. Umjeren vegetativni porast donosi dobar urod i među ostalim faktorima regulira se rezidbom. Osnovni cilj rezidbe je što više produžiti fazu jake reproduktivne i umjerene vegetativne aktivnosti, tj. da maslina dobro i što duže rađa. Imamo više vrsta rezidbe od kojih izdvajamo: uzgojnu rezidbu, formiranje krošnje, rezidbu na rod i rezidbu radi pomlađivanja i regeneracije. S obzirom na vrijeme izvođenja rezidbu smo podijelili:
- Tijekom listopada i studenog odstranjujemo suhe grane, suvišne grane, prstenovane i oštećene grane i izboje iz panja. Ove radnje se obavljaju nakon berbe.
- U siječnju i početkom veljače obavljamo rezidbu u cilju obnove krošnje i regeneracije stabla, odstranjujemo vodopije i suvišne grane ili cijela stabla.
- Tijekom ožujka nakon diferencijacije pupova obavljamo rezidbu radi uroda.
Rezidba se vrši voćarskim škarama, ručnim, električnim ili motornim pilama. Po završetku rezidbe nastalu ranu potrebno je premazati voćarskim voskom.
Zaštita maslina
Maslinu napadaju mnogi štetnici i biljne bolesti od kojih su gospodarski najznačajniji: maslinina muha, maslinin moljac, crni medič, crna uš, potkornjaci, rak masline, siva pjegavost (paunovo oko) i čađavica. Program zaštite maslinika provoditi prema stručnim pokazateljima ovisno o vremenu, jačini i vrsti štetnika, što podrazumijeva integriranu zaštitu ili ekološku zaštitu ovisno o opredjeljenju za način proizvodnje. Zaštitu svakako provoditi u suradnji sa stručnim službama za zaštitu bilja.
Berba i prerada maslina
Berba se obavlja kada plodovi postignu punu pigmentaciju, jer tada sadrže najveću količinu ulja, a ujedno su najkvalitetniji. Po potrebi berba se obavlja u više navrata ovisno o dozrijevanju plodova. Berbu ćemo obaviti upotrebom stroja tresača koji trese grane ili cijelo
stablo pri čemu plodovi padaju na prostirku postavljenu ispod krošnje. Nakon berbe plodove ćemo čim prije preraditi u ulje. Zreli plodovi masline sadrže 40-45 % vode i 18-25 % ulja ovisno o osobinama sorte. Ambalaža za čuvanje ulja treba biti od plastike ili stakla tamne boje i mora biti besprijekorno čista. Posude u kojima se nalazi ulje potrebno je dobro zatvoriti bez prisustva zraka. Skladište za čuvanje ulja do prodaje mora imati ujednačenu temperaturu i biti zasjenjeno.
RAZMNOŽAVANJE MASLINA
Generativno sa sjemenom, primjenjuje se jedino kod proizvodnje podloga za navrtanje,
Vegetativno dijelom stabla gdje se vjerno prenose svojstva roditelja, pa se ono u praksi jedino primjenjuje. Poznato je više načina vegetativnog razmnožavanja: gukom, izdankom, dijelom panja, reznicama i cijepljenjem (navrtanjem).
NAJČEŠĆI ŠTETNICI MASLINE
Crni maslinin medič (Saissetia oleae Olivier)
Simptomi: izlučena medna rosa na kojoj se nastanjuju gljive čađavice.
Suzbijanje: Folidol ulje koncentracije 0,5%, Crveno ulje koncentracije 3%, Oleoultracid koncentracije 0,3%.
Crni maslinin potkornjak (Hylesinus oleiperda Fabr.)
Simptomi: crvenosmeđi tragovi na kori.
Suzbijanje: prvenstveno preventivne mjere, odstranjivanje slabijih grana (a spaljivanje već zaraženih grana).
Granotoč (Zeuzera pyrina L.)
Simptomi: kanali u deblu, djelomično ili potpuno sušenje pojedinih grana.
Suzbijanje: kod mladih biljaka uništavanje insekticidima na bazi fosalona, triklorfona, diazinona, kod starijih biljaka uništavaju se napadnuti dijelovi.
Jasminov moljac (Palpita unionalis Hb.)
Simptomi: izgriženi mladi listovi i zapredeni tankim nitima.
Suzbijanje: bioinsekticidi na bazi spora Bacillus turingiensis, ili kemijski insekticidi na bazi triklorfona, deltrametrina, dimetoata.
Maslinin moljac (Prays oleae Bern.)
Simptomi: izgriženi cvjetovi, oštećenja na spoju peteljke i ploda, izgrižena sjemenka,vijugavi hodnici na listovima. Plodovi opadaju u srpnju, kolovozu i rujnu.
Suzbijanje: mikrobiološki insekticidi na bazi spora Bacillus turingiensis, ili kemijski, na bazi djelatne tvari tiakloprida, deltametrina, triklorfona.
Maslinina muha (Bactrocera oleae Gmel.)
Simptomi: Na plodu mali smeđi otvor, čiju unutrašnjost nagriza ličinka. Plodovi postaju ljubičasti i opadaju.
Suzbijanje: mehanička metoda hvatanja muha ljepljivim trakama, metoda zatrovanih mamaca, kemijska zaštita prskanjem.
Maslinin smeđi potkornjak (Phloeotribus scarabeoides Bern.)
Simptomi: izbušeni hodnici u mladim grančicama.
Suzbijanje: preventivno snopove manjih grana masline vješati na stabla kao mamce, te potom spaliti. Napadnute grane odstraniti i spaliti.
Maslinin svrdlaš (Coenorrhinus cribripennis Desbr.)
Simptomi: izgriženi cvjetovi i lišće, deformirani plodovi, s dubokim rupicama u kojima svrdlas polaže jaja. Ličinka buši plod i izjeda sjemenku. Napadnuti plodovi smežurani su i otpadaju.
Suzbijanje: primjenom insekticida protiv moljca, ali i dimetoatom i fosalonom.
Maslinin trips (Liothrips oleae Costa)
Simptomi: svjetle pjege na deformiranim listovima, ubodeni plodovi opadaju.
Suzbijanje: u slučaju pojave jakog tripsa tretira se insekticidima cijela krošnja.
NAJČEŠĆE BOLESTI MASLINE
Čađavica
Simptomi: crno-sive gljivice koje parazitiraju na mednoj izlučevini.
Suzbijanje: gnojidba, suzbijanje ušiju.
Olovna bolest masline
Simptomi: grančice i peteljke lista i ploda sa sivim pjegama, na plodovima crvenkasto-smeđe pjege.
Suzbijanje: bakrena sredstva.
Paunovo oko (Spilocaea oleaginea Cast.)
Simptomi: na gornjoj strani lista okruglaste tamnozelene pjege koje postaju smeđe i crne, list požuti i opada.
Suzbijanje: pripravci na osnovi bakra.
Rak masline (Pseudomonas syringae pv. Savastanoi Smith.)
Simptomi: početkom bolesti zelenkaste izrasline, koje se kasnije povećavaju, odrvenjavju i pucaju.
Suzbijanje: modra galica u proljeće i jesen. Važne su preventivne mjere, dezinfekcija alata nakon tuče, rezidbe, berbe, premazivanje rana voćarskim voskom.
Crni maslinin medič (Saissetia oleae Olivier)
Simptomi: izlučena medna rosa na kojoj se nastanjuju gljive čađavice.
Suzbijanje: Folidol ulje koncentracije 0,5%, Crveno ulje koncentracije 3%, Oleoultracid koncentracije 0,3%.
Crni maslinin potkornjak (Hylesinus oleiperda Fabr.)
Simptomi: crvenosmeđi tragovi na kori.
Suzbijanje: prvenstveno preventivne mjere, odstranjivanje slabijih grana (a spaljivanje već zaraženih grana).
Granotoč (Zeuzera pyrina L.)
Simptomi: kanali u deblu, djelomično ili potpuno sušenje pojedinih grana.
Suzbijanje: kod mladih biljaka uništavanje insekticidima na bazi fosalona, triklorfona, diazinona, kod starijih biljaka uništavaju se napadnuti dijelovi.
Jasminov moljac (Palpita unionalis Hb.)
Simptomi: izgriženi mladi listovi i zapredeni tankim nitima.
Suzbijanje: bioinsekticidi na bazi spora Bacillus turingiensis, ili kemijski insekticidi na bazi triklorfona, deltrametrina, dimetoata.
Maslinin moljac (Prays oleae Bern.)
Simptomi: izgriženi cvjetovi, oštećenja na spoju peteljke i ploda, izgrižena sjemenka,vijugavi hodnici na listovima. Plodovi opadaju u srpnju, kolovozu i rujnu.
Suzbijanje: mikrobiološki insekticidi na bazi spora Bacillus turingiensis, ili kemijski, na bazi djelatne tvari tiakloprida, deltametrina, triklorfona.
Maslinina muha (Bactrocera oleae Gmel.)
Simptomi: Na plodu mali smeđi otvor, čiju unutrašnjost nagriza ličinka. Plodovi postaju ljubičasti i opadaju.
Suzbijanje: mehanička metoda hvatanja muha ljepljivim trakama, metoda zatrovanih mamaca, kemijska zaštita prskanjem.
Maslinin smeđi potkornjak (Phloeotribus scarabeoides Bern.)
Simptomi: izbušeni hodnici u mladim grančicama.
Suzbijanje: preventivno snopove manjih grana masline vješati na stabla kao mamce, te potom spaliti. Napadnute grane odstraniti i spaliti.
Maslinin svrdlaš (Coenorrhinus cribripennis Desbr.)
Simptomi: izgriženi cvjetovi i lišće, deformirani plodovi, s dubokim rupicama u kojima svrdlas polaže jaja. Ličinka buši plod i izjeda sjemenku. Napadnuti plodovi smežurani su i otpadaju.
Suzbijanje: primjenom insekticida protiv moljca, ali i dimetoatom i fosalonom.
Maslinin trips (Liothrips oleae Costa)
Simptomi: svjetle pjege na deformiranim listovima, ubodeni plodovi opadaju.
Suzbijanje: u slučaju pojave jakog tripsa tretira se insekticidima cijela krošnja.
NAJČEŠĆE BOLESTI MASLINE
Čađavica
Simptomi: crno-sive gljivice koje parazitiraju na mednoj izlučevini.
Suzbijanje: gnojidba, suzbijanje ušiju.
Olovna bolest masline
Simptomi: grančice i peteljke lista i ploda sa sivim pjegama, na plodovima crvenkasto-smeđe pjege.
Suzbijanje: bakrena sredstva.
Paunovo oko (Spilocaea oleaginea Cast.)
Simptomi: na gornjoj strani lista okruglaste tamnozelene pjege koje postaju smeđe i crne, list požuti i opada.
Suzbijanje: pripravci na osnovi bakra.
Rak masline (Pseudomonas syringae pv. Savastanoi Smith.)
Simptomi: početkom bolesti zelenkaste izrasline, koje se kasnije povećavaju, odrvenjavju i pucaju.
Suzbijanje: modra galica u proljeće i jesen. Važne su preventivne mjere, dezinfekcija alata nakon tuče, rezidbe, berbe, premazivanje rana voćarskim voskom.
SORTE MASLINE
Istarska bjelica (sinonimi:Bjelica, Belica, Zlatna belica, Bianchera, Bianca istriana)
Istarska bjelica vuče svoje podrijetlo iz područja Boljunca kod Trsta. Najviše je rasprostranjena na ankaranskom području u Sloveniji, a sve se više širi i na hrvatskom dijelu Istre (Buje, Tar, Poreč).
Srednje bujnog je rasta. Listovi su srednje veliki i široki, tamno zelene boje.
Plodovi su srednje veličine, svjetlozelene do rumenkaste boje.
Kasno dozrijeva, sredinom ili koncem studenog.
Odlične je rodnosti.
Sadržaj ulja u plodu iznosi oko 24%. Ulje je visoke kakvoće. Plodovi se također koriste i za konzerviranje.
Jedna je od najotpornijih sorti na niske temperature.
Crnica (Vodnjanska) (sinonim: Karbonera)
Srednje bujnog je rasta. Listovi su srednje veliki i široki, tamno zelene boje.
Plodovi su srednje veličine, svjetlozelene do rumenkaste boje.
Kasno dozrijeva, sredinom ili koncem studenog.
Odlične je rodnosti.
Sadržaj ulja u plodu iznosi oko 24%. Ulje je visoke kakvoće. Plodovi se također koriste i za konzerviranje.
Jedna je od najotpornijih sorti na niske temperature.
Crnica (Vodnjanska) (sinonim: Karbonera)
Vjerojatno je to varijetet crnice ženske vodnjanske (Carbonera femmina di Dignano). Vrlo je raširena oko Peroja i Fažane, manje oko Vodnjana.
Stablo doseže visinu i do 10metara. Grane su uspravne, duge, vitke, sa žućkastom korom.
List je tanji duži od onog crnice ženske, prema vrhu proširen i završava šiljkom koji je katkad srpastog oblika. Gornja strana je tamnozelena i sjajna, a donja vrlo svjetla s izraženom nervaturom.
Plod je gotovo okrugao, crne boje s crvenkastim odsjajem. Meso ploda je tamno sve do koštice.
Zbog slabije rodnosti, manje je raširena od crnice ženske, i više podložna oštećenjima od vremenskih nepogoda.
Sadržaj ulja u plodu kreće se oko 23 posto. Ulje je vrlo kvalitetno.
Buža (Vodnjanska)
Stablo doseže visinu i do 10metara. Grane su uspravne, duge, vitke, sa žućkastom korom.
List je tanji duži od onog crnice ženske, prema vrhu proširen i završava šiljkom koji je katkad srpastog oblika. Gornja strana je tamnozelena i sjajna, a donja vrlo svjetla s izraženom nervaturom.
Plod je gotovo okrugao, crne boje s crvenkastim odsjajem. Meso ploda je tamno sve do koštice.
Zbog slabije rodnosti, manje je raširena od crnice ženske, i više podložna oštećenjima od vremenskih nepogoda.
Sadržaj ulja u plodu kreće se oko 23 posto. Ulje je vrlo kvalitetno.
Buža (Vodnjanska)
Ova je sorta slična maslini Leccia di Toscana.
Stablo je veliko, doseže katkad visinu i do 10 metara. Krošnja je razvedena i viseća
List je velik, tanak, s gornje strane živo-zelen i sjajan, a s donje strane vrlo svijetao i bjelkastozelen.
Plod je velik i ovalan, ljubičastozelene boje, često nakrivljen na jednu stranu.
Vrlo je osjetljiva u doba cvjetanja, pa je zbog toga nestalne i periodične rodnosti. Zahtijeva tople i zaštićene položaje.
Izvrsna je sorta za proizvodnju ulja i stolnih maslina.
Sadržaj ulja u plodu iznosi oko 17 posto. Ulje je visoke kakvoće.
Leccino (sinonim: Leccio)
Leccino je talijanska sorta podrijetlom iz Toscane.
Stablo je srednje bujnosti. Krošnja je široka i gusta.
List je duguljasto-okruglog oblika, srednje veličine. S gornje strane je svijetlozelene boje, a sivosrebrnast s donje strane.
Plod je elipsoidalnog oblika, srednje veličine, crne boje.
Leccino je autosterilna sorta, pa je uz nju potrebno saditi i sortu Pendolino kao oprašivača.
Rano dozrijeva i zadovoljavajućeg je priroda.
Količina ulja u plodu dostiže 20 posto. Ulje je visoke kakvoće. Plod se koristi i za proizvodnju crnih maslina za jelo.
Debela (sinonimi: Lošinjka, Krčka krupna)
Ova je sorta na otok Krk donesena s Lošinja, najvjerojatnije u 18.stoljeću.
Razvija srednje bujno stablo, s razgranatom krošnjom i visećim granama srednje dužine.
List je dugačak, a ponekad vrlo širok. S gornje strane je sjajno zelene, a s donje sive boje.
Plod je krupan, vrlo mesnat. Kožica ploda tijekom zriobe postaje ljubičaste boje. Kod prezrelih plodova meso je vinsko-crvene boje.
Ova sorta je otporna na vjetar, sušu i niske temperature. Nedostatak joj je jako izbijanje izdanaka.
Količina ulja u plodu dosiže 19-20 posto. Ulje nije osobito cijenjeno. Poznata je prvenstveno kao uljarica, ali je dobra i za proizvodnju stolnih maslina.
Naška
Jedna je od najstarijih autohtonih sorti maslina. Dobar je oprašivač za ostale sorte maslina na otoku Krku.
Stablo raste uspravno, bujno je i visoko.
List je uzak i duguljast, vrlo mali.
Plod je okruglasto izduženog oblika. U godinama obilnog uroda dugo zadržava zelenu boju. Tijekom zriobe kožica ploda poprima tamnoljubičastu i crnu boju.
Osjetljiva je na hladnoću i buru.
Količina ulja dosiže 18-19 posto. Ulje je visoke kakvoće.
Rošulja (vjerojatni sinonim: Rošulja piranska)
Stablo je srednje veličine, krošnja je skupljena i slabo razgranata, s tendencijom rasta u visinu.
List je proširen u sredini i zašiljen na vrhu.
Plod je srednje veličine i okrugao. Boja kožice se mijenja od zelene na crvenkastu do crvenoljubičaste i zatvoreno ljubičaste. Kod potpune zrelosti meso je ljubičasto.
Ova sorta je osjetljiva na buru.
Prosječni postotak ulja je 19,40 posto. Ulje je dobre kakvoće.
Slatka (sinonimi: Plominka i vjerojatno Trillo di Toscana)
Stablo je veliko, doseže katkad visinu i do 10 metara. Krošnja je razvedena i viseća
List je velik, tanak, s gornje strane živo-zelen i sjajan, a s donje strane vrlo svijetao i bjelkastozelen.
Plod je velik i ovalan, ljubičastozelene boje, često nakrivljen na jednu stranu.
Vrlo je osjetljiva u doba cvjetanja, pa je zbog toga nestalne i periodične rodnosti. Zahtijeva tople i zaštićene položaje.
Izvrsna je sorta za proizvodnju ulja i stolnih maslina.
Sadržaj ulja u plodu iznosi oko 17 posto. Ulje je visoke kakvoće.
Leccino (sinonim: Leccio)
Leccino je talijanska sorta podrijetlom iz Toscane.
Stablo je srednje bujnosti. Krošnja je široka i gusta.
List je duguljasto-okruglog oblika, srednje veličine. S gornje strane je svijetlozelene boje, a sivosrebrnast s donje strane.
Plod je elipsoidalnog oblika, srednje veličine, crne boje.
Leccino je autosterilna sorta, pa je uz nju potrebno saditi i sortu Pendolino kao oprašivača.
Rano dozrijeva i zadovoljavajućeg je priroda.
Količina ulja u plodu dostiže 20 posto. Ulje je visoke kakvoće. Plod se koristi i za proizvodnju crnih maslina za jelo.
Debela (sinonimi: Lošinjka, Krčka krupna)
Ova je sorta na otok Krk donesena s Lošinja, najvjerojatnije u 18.stoljeću.
Razvija srednje bujno stablo, s razgranatom krošnjom i visećim granama srednje dužine.
List je dugačak, a ponekad vrlo širok. S gornje strane je sjajno zelene, a s donje sive boje.
Plod je krupan, vrlo mesnat. Kožica ploda tijekom zriobe postaje ljubičaste boje. Kod prezrelih plodova meso je vinsko-crvene boje.
Ova sorta je otporna na vjetar, sušu i niske temperature. Nedostatak joj je jako izbijanje izdanaka.
Količina ulja u plodu dosiže 19-20 posto. Ulje nije osobito cijenjeno. Poznata je prvenstveno kao uljarica, ali je dobra i za proizvodnju stolnih maslina.
Naška
Jedna je od najstarijih autohtonih sorti maslina. Dobar je oprašivač za ostale sorte maslina na otoku Krku.
Stablo raste uspravno, bujno je i visoko.
List je uzak i duguljast, vrlo mali.
Plod je okruglasto izduženog oblika. U godinama obilnog uroda dugo zadržava zelenu boju. Tijekom zriobe kožica ploda poprima tamnoljubičastu i crnu boju.
Osjetljiva je na hladnoću i buru.
Količina ulja dosiže 18-19 posto. Ulje je visoke kakvoće.
Rošulja (vjerojatni sinonim: Rošulja piranska)
Stablo je srednje veličine, krošnja je skupljena i slabo razgranata, s tendencijom rasta u visinu.
List je proširen u sredini i zašiljen na vrhu.
Plod je srednje veličine i okrugao. Boja kožice se mijenja od zelene na crvenkastu do crvenoljubičaste i zatvoreno ljubičaste. Kod potpune zrelosti meso je ljubičasto.
Ova sorta je osjetljiva na buru.
Prosječni postotak ulja je 19,40 posto. Ulje je dobre kakvoće.
Slatka (sinonimi: Plominka i vjerojatno Trillo di Toscana)
Uzgaja se na otoku Krku od davnih vremena, a vjerojatno je donesena iz Plomina.
Stablo je razmjerno niskog rasta. Grančice su viseće i duge, malo razgranjene.
List je srednje širine, na vrhu zašiljen i skoro trnovit. S gornje strane je vrlo tamne zelene boje, dok je s donje svijetle boje.
Plod je vrlo mesnat i zašiljen. Tijekom zriobe kožica ploda poprima tamnoljubičastu i crnu boju.
Vrlo je otporna na mraz i hladnoću.
Ova sorta daje visoke prirode. Plodovi se koriste za prozvodnju ulja i za jelo.
Količina ulja u plodu je niska, u prosjeku oko 16 posto.
Ulje je vrlo visoke kakvoće i zbog toga se na Krku najviše cijeni.
Oblica (sinonimi: Orgula, Orkula)
Ime joj potječe od okruglastog, oblog oblika ploda. Uzgaja se od davnina u svim maslinicima otoks Korčule i ubraja u najstarije sorte otoka.
Razvija srednje bujna stabla, okruglaste krošnje u obliku otvorenog kišobrana.
List je tamnozelene boje.
Plod je okruglast, simetričan, srednje krupan, zaobljenog vrha. Boja ploda u zrenju je ružičasta do tamno ljubičasta, ujednačena. Debela kožica lako se odvaja od čvrstog i tamno obojenog mesa u zrelosti.
Oblica je rana sorta, sa 160 dana od cvatnje do zriobe. Slabo je samooplodna i podložna je naizmjeničnoj rodnosti. Otporna je na sušu, vjetrove i hladnoću.
Količina ulja seže od 17,80 do 22,10 posto.
Drobnica
Najstarija je autohtona sorta masline otoka Korčule. Najbrojnija je u maslinicima Blata i Vele Luke, gdje se nalaze najstarija i najveća stabla.
Razvija uspravno, bujno i visoko stablo, rijetke krošnje, s velikim i prostranim deblom.
Plod je okruglasto izdužen, boje prije zriobe svijetlo zelenkaste, a u zriobi tamnoljubičaste. Meso ploda je čvrsto i sitno zrnato, zrenjem dobiva ljubičastu do tamno ljubičastu boju.
Srednje je rana sorta jer joj je od cvatnje do zriobe potrebno oko 180 dana.
Ističe se bujnim porastom i visokom otpornošću na vjetrove, zimu i sušu. Dobar je oprašivač za lastovku i oblicu.
Količina ulja u plodu posljednjih dana studenog dosiže od 16,40 do 21,10 posto. Plod se koristi isključivo za dobivanje ulja.
Lastovka
Uzgaja se na cijelom otoku Korčula, osobito na zapadnom dijelu gdje postupno preuzima vodeće mjesto u sortimentu.
Razvija srednje bujno stablo, okruglasto, obično račvastog debla.
Plod je duguljast, bačvast i simetričan. Boja ploda prije zriobe je zelenkasta, a u zriobi tamno ljubičasta do crna. Meso je tamnocrveno, srednje čvrsto.
Ubraja se u srednje rane sorte sa 190 dana od cvatnje do zriobe. Dostatno je samooplodna, a za nju dobar je drobnica.
Slabo je otporna na niske temperature, pa joj odgovaraju zaklonjeniji položaji i oni uz morsku obalu.
Donosi redovite i obilate prirode svake godine, zbog čega je visoko cijenjena. Lastovka je najuljevitija sorta na Korčuli. U tijeku prve dekade prosinca sadržaj ulja u svježem plodu seže od 16,40 do 24 posto.
Plod se koristi isključivo za proizvodnju ulja, koje je nešto gorkastijeg okusa.
Stablo je razmjerno niskog rasta. Grančice su viseće i duge, malo razgranjene.
List je srednje širine, na vrhu zašiljen i skoro trnovit. S gornje strane je vrlo tamne zelene boje, dok je s donje svijetle boje.
Plod je vrlo mesnat i zašiljen. Tijekom zriobe kožica ploda poprima tamnoljubičastu i crnu boju.
Vrlo je otporna na mraz i hladnoću.
Ova sorta daje visoke prirode. Plodovi se koriste za prozvodnju ulja i za jelo.
Količina ulja u plodu je niska, u prosjeku oko 16 posto.
Ulje je vrlo visoke kakvoće i zbog toga se na Krku najviše cijeni.
Oblica (sinonimi: Orgula, Orkula)
Ime joj potječe od okruglastog, oblog oblika ploda. Uzgaja se od davnina u svim maslinicima otoks Korčule i ubraja u najstarije sorte otoka.
Razvija srednje bujna stabla, okruglaste krošnje u obliku otvorenog kišobrana.
List je tamnozelene boje.
Plod je okruglast, simetričan, srednje krupan, zaobljenog vrha. Boja ploda u zrenju je ružičasta do tamno ljubičasta, ujednačena. Debela kožica lako se odvaja od čvrstog i tamno obojenog mesa u zrelosti.
Oblica je rana sorta, sa 160 dana od cvatnje do zriobe. Slabo je samooplodna i podložna je naizmjeničnoj rodnosti. Otporna je na sušu, vjetrove i hladnoću.
Količina ulja seže od 17,80 do 22,10 posto.
Drobnica
Najstarija je autohtona sorta masline otoka Korčule. Najbrojnija je u maslinicima Blata i Vele Luke, gdje se nalaze najstarija i najveća stabla.
Razvija uspravno, bujno i visoko stablo, rijetke krošnje, s velikim i prostranim deblom.
Plod je okruglasto izdužen, boje prije zriobe svijetlo zelenkaste, a u zriobi tamnoljubičaste. Meso ploda je čvrsto i sitno zrnato, zrenjem dobiva ljubičastu do tamno ljubičastu boju.
Srednje je rana sorta jer joj je od cvatnje do zriobe potrebno oko 180 dana.
Ističe se bujnim porastom i visokom otpornošću na vjetrove, zimu i sušu. Dobar je oprašivač za lastovku i oblicu.
Količina ulja u plodu posljednjih dana studenog dosiže od 16,40 do 21,10 posto. Plod se koristi isključivo za dobivanje ulja.
Lastovka
Uzgaja se na cijelom otoku Korčula, osobito na zapadnom dijelu gdje postupno preuzima vodeće mjesto u sortimentu.
Razvija srednje bujno stablo, okruglasto, obično račvastog debla.
Plod je duguljast, bačvast i simetričan. Boja ploda prije zriobe je zelenkasta, a u zriobi tamno ljubičasta do crna. Meso je tamnocrveno, srednje čvrsto.
Ubraja se u srednje rane sorte sa 190 dana od cvatnje do zriobe. Dostatno je samooplodna, a za nju dobar je drobnica.
Slabo je otporna na niske temperature, pa joj odgovaraju zaklonjeniji položaji i oni uz morsku obalu.
Donosi redovite i obilate prirode svake godine, zbog čega je visoko cijenjena. Lastovka je najuljevitija sorta na Korčuli. U tijeku prve dekade prosinca sadržaj ulja u svježem plodu seže od 16,40 do 24 posto.
Plod se koristi isključivo za proizvodnju ulja, koje je nešto gorkastijeg okusa.
