Mušmula

U područjima umjereno vlažne i tople klime, sa 600-700 mm oborina na godinu, na dubokim, plodnim, propusnim, umjereno vlažnim tlima, najbolje uspijeva mušmula, lat. Mespilus germanica, nisko stablo ili grm iz porodice ruža, visok 2-5 m. Odlično podnosi sušu i niske temperature; čvrsto i žilavo drvo sporo raste pa ne strada ni pri temperaturama od minus 35 °C. Cvate kasno, potkraj svibnja, pa joj ne škode ni kasni proljetni mrazovi. Može se uzgajati u krajevima sa srednjom godišnjom temperaturom 8-9 °C, čak i na nadmorskim visinama 900-1000 ma.

Jednogodišnje sadnice mušmule, dobivene okuliranjem ili običnim spajanjem plemke mušmule i sjemenjaka mušmule, divlje kruške ili oskoruše te dunje MA ili BC-29 kao podloge, posadite u jesen, za blage zime ili u rano proljeće. Malo stablo mušmule lijepo pristaje uz rub tratine ili ispred visokog drveća uz ukrasne niskostablašice i grmlje.

Potrebno joj je 15 četvornih metara, a jama za sadnju, promjera 1 m, mora biti duboka oko 60 cm. Kako biste oblikovali nisko stablo, u proljeće sadnicu prikratite na visini 60-70 cm, a iduće godine za vegetacije ostavite 4-5 najljepših mladica za glavne kosturne grane. Sve ostale izbojke na deblu i granama ljeti redovito odstranjujte. Druge godine u proljeće glavne grane prikratite na duljinu od 30 cm kako bi se razvila pravilna piramidalna krošnja.
Sljedećih nekoliko godina grane redovito prikraćujte, a poslije krošnju redovito prorjeđujte da ne bude pregusta. Mušmula prve plodove razvija u trećoj ili četvrtoj godini poslije sadnje, a u punoj rodnosti može dati 60-70 kg po stablu.
Za redovito plodonošenje jednogodišnje grančice svake godine prikratite na polovicu. Poslije dvadesete godine krošnju povremeno pomladite kako donji dijelovi ne bi ogoljeli. Mušmula je otporna na bolesti i štetnike pa je dovoljno jedno prskanje bakrenim pripravcima u kasnu jesen ili u proljeće prije početka vegetacije. Uz redovitu rezidbu, gnojidbu, obradu i zastiranje tla ta voćka, s plodovima pomalo neobična oblika što nalikuje na zvrk, svake godine obilno rađa. Od cvatnje do dozrijevanja potrebno je 180-190 dana. Zelenkastosmeđi, tamnosmeđi ili čokoladnosmeđi plodovi s proširenom čaškom, za berbe u kasnu jesen, tvrdi su i opori.
Jedite ih svježe tek kad omekšaju, a smeđe, sočno, kiselkasto meso postane kremasto. Mogu se i prerađivati u voćnu pastu, marmeladu, liker, rakiju, a dodaju se i jabučnici za brže bistrenje. Sve su sorte mušmule samooplodne, a mogu biti krupnoplodne ili sitnoplodne, jabukolike ili kruškolike. U nas se najčešće uzgaja domaća krupnoplodna, krupna nizozemska i kraljevska.