Jabuke balerine
Prednosti uzgoja stupastih jabuka
Stupaste jabuke imaju nekoliko prednosti naspram klasičnih slabobujnih sustava uzgoja. Ne trebaju potporu jer imaju dobro razvijen korijenov sustav iako su male rastom. To dijelom pojeftinjuje troškove podizanja voćnjaka, iako ne puno, jer ide više stabala po jedinici površine. Puno manje se količinski troši sredstava za zaštitu bilja, a daljnja istraživanja se provode na potpunom izostanku zaštitnih aplikacija razvojem otpornih kultivara. Zatim, zbog svojeg rasta puno bolje i dugotrajnije primaju osvjetljenje što je od iznimne značajke u voćarstvu za rodnost, rast i kvalitetu ploda. Potrebe za rezidbom gotovo da i nema ili su u najmanju ruku skromne. Voćke nemaju sekundarne grane, već jednogodišnje kratke izboje s lišćem i plodovima koji idu izravno iz provodnice. Izgledaju kao kakvo okićeno uspravno drvce. Berba je također olakšana.
Mana je alternativna rodnost koja se javlja. Te jabuke su sklone da daju rod svake druge godine. Problem je poznat i obavljaju se ispitivanja i zahvati kako to kvalitetno riješiti. Kao i drugim jabukama, nužan je oprašivač, te natapanje.
Posebne sorte
Patuljaste kruške
Patuljaste kruške također se mogu dobiti na dva načina. Cijepljenjem na slabobujnu podlogu dunju EMC, ili ako sorta nije kompatibilna, može se koristiti međupodloga, odnosno na dunju se cijepi prvo sorta kompatibilna s dunjom kao Gellertova, Santa Maria ili Pastorčica, a na nju onda željena sorta Takve kruške se mogu uzgajati u posudama, jer nisu pretjerano bujne. Sorte cijepljene na dunju EMC razvijaju stabla oko 2 – 2,5 m visine. Mana je šta su sorte još manje kompatibilne s njom nego s drugim dunjama, pa je izbor sorata dosta ograničen – zato se koristi ovaj drugi način s međupodlogom.
Ovisno o sorti stabalce može dati 6-8 kg plodova u punoj zrelosti. Ono na što treba pripaziti je da stabalce nije izloženo vjetru odnosno vjetrovitom položaju, jer plodovi krušaka pred zrelost skloni su opadanju.
Kao i jabuke, nužno ih je redovito zalijevati i prihranjivati, trebaju oprašivača.
Stupaste trešnje i višnje
Razvojem novih podloga, trešnje i višnje postale su možda najatraktivnije voće koje je moguće uzgajati u posudama. Osim što su među prvim voćem koje dozrijeva, bojom i i brojnošću plodova privlači izgledom. Mogući je čak i komercijalni uzgoj trešanja u posudama u zaštićenim prostorima, čime se produžuje sezona korištenja tog voća i postiže puno bolja cijena plodova nego unutar standardne sezone dozrijevanja „normalnih“velikih stabala. Korištenjem podloga serije Gisele koji su križanci Prunus cerasus „Schattenmorelle“ i Prunus canescens, dakle jedne sorte višnje i prunus vrste dobivena je cijela serija povoljnih podloga za korištenje. Za patuljaste trešnje značajne su Gisela 5 i posebno Gisela 3 koja daje najkržljavija stabla. Naravno na te podloge je moguće cijepiti i višnju. Išlo se i dalje u stvaranju patuljastih podloga te osim ovih navedenih postoje i slabobujne selekcije Edabriz®, Weiroot selekcije i MxM selekcije. Sorte koje se koriste odgovaraju u potpunosti onima koje se viđaju i na velikim stablima. Mana je jedino neodgovarajuća krupnoća plodova nekih sorata na nekim podlogama i manji prinos nekih sorata na nekim podlogama.
Treba svakako redovito natapati i prihranjivati takve voćkice i nužno je obratiti pažnju oko rezidbenih zahvata jer o tome ovisi i dobar prinos.
Za ukrasne svrhe svakako je nužno odabrati
samooplodne kultivare.
Patuljaste šljive
Razvijene su također u novije vrijeme i to prvenstveno kroz grupu japanskih šljiva (Prunus salicina) koje se odlikuju nešto manjim rastom nego europske šljive. Prvo su se koristile polupatuljaste podloge St. Julien A, zatim nešto krljžavija Pixy. No stabla su bila još relativno velika, oko 2,5-3m. 2004. godine je puštena u proizvodnju podloga VVA-1/ Krimsky koja se zasad odlikuje najmanjim rastom.
Patuljaste šljive cijepljene na slabobujnu podlogu dostižu oko 2 m visine i 1,5-2 m u širinu. Osjetljive su na proljetne mrazeve jer rano cvatu.
Neki kultivari su samooplodni neki nisu. Sve su odreda stolne šljive, raznih boja kožice. Popularni su kultivari Santa Rosa, Black Amber, Satsuma, Mariposa, Gulf Ruby, Sunrise Gulf i dr.
Patuljaste breskve i nektarine
Ono na što treba pripaziti je da prezime na hladnom i tamnijem mjestu kad im otpadne lišće. Zahtijevaju barem 250 sati takvog tretmana, inače ne cvatu na proljeće.
Nakon druge godine rodi, puni intenzitet prinosa dostiže u četvrtoj godini. Osim lijepih plodova, prekrasno i cvatu u proljeće. Sve su samooplodne i ne trebaju oprašivača. Breskve napadaju brojni nametnici, pa je svakako nužno pripaziti na odgovarajuću pažnju tijekom vegetacije i prezimljenja.
Izvor:Gospodarski list