Voćke su posebno izložene opasnosti od niskih temperatura u prijelaznim fenofazama tj. iz zimskog mirovanja u vegetaciju ili iz vegetacije u zimsko mirovanje.
Voćke za vrijeme zime mogu biti izložene manjoj ili većoj opasnosti od
mraza kada mogu stradati zametnuti generativni pupovi ili neki drugi
organi, a može doći i do potpunog smrzavanja stabla. Pojedina tkiva
voćaka nisu jednako otporna spram mrazova, što je uvjetovano anatomskim
karakteristikama, rezervama hrane koju sadrže i sl. U periodu mirovanja
najotpornije tkivo je kambij, pa mlado drvo, staro drvo, kora te srž. Na
temelju stanja kambija može se utvrditi jesu li voćke stradale od mraza
tijekom zimskog mirovanja ili pri kretanju vegetacije. U slučaju da je
oštećen samo kambij, tada je oštećenje nastalo u trenutku kretanja
vegetacije.
Pojedini organi također nisu jednako osjetljivi na niske temperature. Nadzemni organi često izdrže mrazove i do -35 °C, dok korijen strada već na -9 do -10 °C. Cvjetni pupovi su osjetljiviji od lisnih i drvenastih. Cvjetovi i zametnuti plodovi stradaju već pri temperaturi od -2 do 1,5 °C.
Tijekom hladnijih zima mogu nastati slabije ili jače povrede tkiva i pojedinih organa. Na taj način, u potpunosti ili samo djelomično, mogu promrznuti cvjetni pupovi, nedozreli vrhovi mladica, tanje grančice u unutrašnjosti krošnje koje su bile jače zasjenjene ili jače opterećene rodom. Uslijed promrzavanja mogu se pojaviti pukotine ili nekrotične pjege.
Posljedice izazvane pojavom zimskih mrazova mogu se u mnogim slučajevima izbjeći preventivnim mjerama kao što je pravilan izbor položaja, prirodno otpornijih vrsta i sorata prema mrazu, izbor podloge itd. Osim preventivnih mjera, nužna je i primjena agrotehničkih mjera koje omogućuju da se voćke održe u stanju što veće otpornosti na mrazove. Agrotehničkim mjerama potrebno je spriječiti prebujan rast ljetorasta, kasno završavanje vegetacije, slabije odrvenjivanje ljetorasta, pretjerano iscrpljivanje voćaka rodom, jača oštećenja organa uzrokovana štetočinjama.
Jedna od preventivnih mjera u sprječavanju nepovoljnog djelovanja mraza, a koja se pokazala i efikasnom je krečenje debla i jačih skeletnih grana vapnom u jesen nakon otpadanja lišća. Ova mjera temelji se na osobini da se predmeti bijele boje slabije zagrijavaju zbog odbijanja sunčevih zraka. Osim toga, slabije zagrijavanje tj. krečenje voćke ima još jednu prednost, a to je da u proljeće usporava kretanje vegetacije čime se smanjuje i mogućnost stradanja voćke od kasnih proljetnih mrazova.
Ponekad se i nakon svih poduzetih mjera mogu na deblu i skeletnim grana pojaviti nekroze i pucanje kore i to najčešće s jugozapadne strane. U tom slučaju ako kambij ostane neoštećen, drvo će se regenerirati. U protivnom se povrijeđena mjesta osuše. Na tim mjestima popucanu koru treba što prije priljubiti ponovo uz drvo i povrijeđeni dio premazati voćarskim voskom. U slučaju težih stradanja treba pristupiti cijepljenju „na most“ koje kod mladih voćaka daje dobre rezultate.
Radi pravilne njege voćaka oštećenih pojavom zimskog mraza, potrebno je nakon svake jače zime i prije kretanja vegetacije pregledati voćnjak, posebno ona stabla koja su bila opterećena rodom ili su bila smanjene vitalnosti. Kod starih, slabih i iscrpljenih voćaka, ako se primijete jača oštećenja, najbolje je pred početak vegetacije obaviti pomlađivanje voćke.
Kasni proljetni mrazovi mogu počiniti velike štete u smislu da unište cijelu berbu. Zametnuti plodovi su još osjetljiviji od cvjetova i propadaju na temperaturi od -1,2 do 2 °C, dok cvjetovi stradaju na -2,0 do -3,0 °C. Pojedini dijelovi cvijeta su također nejednako otporni prema mrazovima. Najosjetljiviji je sjemeni zametak, a najotporniji polen.
Mraz nastaje sublimacijom vodene pare na ohlađenim predmetima kada je temperatura rosišta manja od 0 °C. dobro je znati da do pojave mraza dolazi na više načina, a to su advekcijom, radijacijom ili istodobno advekcijom i radijacijom.
Zaštitne mjere su mnogobrojne i raznovrsne, a temelje se na odgađanju početka cvatnje i sprečavanju snižavanja temperature na kritičnu točku.
Odgađanjem početka cvatnje može se u potpunosti izbjeći opasnost od kasnih proljetnih mrazova. To se može ostvariti izborom vrste i sorte koje kasno cvatu, izborom bujnih podloga koje usporavaju cvatnju, izborom hladnijih položaja na kojima cvatnja malo kasni te prskanjem stabala fitohormonalnim sredstvima.
Najčešće direktne mjere zaštite od kasnih proljetnih mrazova jesu dimljenje, orošavanje i temperaturna inverzija.
Advekcijski mraz nastaje prodorom hladnog zraka koji se zadrži i po nekoliko dana i prekrije veliko područje. Zaštita od ove vrste mraza je vrlo teška upravo zbog spomenutih karakteristika. U praksi se kao najdjelotvornija zaštitna mjera pokazalo orošavanje.
Radijacijski mraz nastaje uslijed intenzivnog hlađenja tla i prizemnog sloja zraka. U najnižim dijelovima nekog kraja zbog spuštanja hladnog zraka niz obronke stvaraju se tzv. jezera hladnog zraka koje uzrokuju štete po kotlinama, udolinama, nizinama i uvalama. Protiv ove vrste mraza djelotvorne su mjere orošavanja, dimljenja, prekrivanjem biljaka i miješanja zraka. Dimljenje se u praksi pokazalo kao vrlo djelotvorna mjera zaštite, ali samo kad je dim bio vrlo težak.
Opasnost od pojave mraza znatno je smanjena u blizi većih vodenih površina, iznad neobrađenog tla, na južnim obroncima.
Što se tiče tehnologije, postoji stroj Frostbuster koji predstavlja moderan način borbe protiv kasnih proljetnih mrazova. Sve detalje o ovom stroju mogu se naći na stranici firme AGRA d.o.o. iz Čakovca koja je zastupnik i distributer ovog stroja za Hrvatsku.
S druge strane spomenimo još i antistresni preparat Plant Antifrost Protector(PAP) koji štiti biljke od mraza i niskih temperatura. Kao takav predstavlja unikatan proizvod na našem tržištu. Mehanizam djelovanja Plant Antifrost Protectora je vrlo jednostavan. Prvih 2 do 3 sata nakon primjene, PAP štiti biljku izvana i pomaže joj povećati otpornost na štete od hladnoće. Posebna formula PAP-a je pažljivo osmišljena kako bi mogla biti apsorbirana putem lista i korijena biljke. Ako se primijeni na vrijeme, već unutar šest sati, moguće je postići da biljka sama pod djelovanjem Plant Antifrost Protectora proizvodi antifrost bjelančevine (AFP) i antifrost aminokiseline (AAA) koje povećavaju njenu otpornost na hladnoću i štete od mraza.
Pojedini organi također nisu jednako osjetljivi na niske temperature. Nadzemni organi često izdrže mrazove i do -35 °C, dok korijen strada već na -9 do -10 °C. Cvjetni pupovi su osjetljiviji od lisnih i drvenastih. Cvjetovi i zametnuti plodovi stradaju već pri temperaturi od -2 do 1,5 °C.
Tijekom hladnijih zima mogu nastati slabije ili jače povrede tkiva i pojedinih organa. Na taj način, u potpunosti ili samo djelomično, mogu promrznuti cvjetni pupovi, nedozreli vrhovi mladica, tanje grančice u unutrašnjosti krošnje koje su bile jače zasjenjene ili jače opterećene rodom. Uslijed promrzavanja mogu se pojaviti pukotine ili nekrotične pjege.
ZAŠTITA OD ZIMSKIH MRAZOVA
U Hrvatskoj su zimski mrazovi normalna pojava. Isti ne stvaraju jednake štete na svim voćnim vrstama.pa tako pojedine voćne vrste pa i sorte mogu uspijevati na širem području i nešto hladnijoj klimi. U okviru svake voćne vrste postoje sorte koje su otporne, relativno otporne i osjetljive na mrazove. Također, različiti dijelovi stabla voćke ne pokazuju jednaku otpornost na mrazove. Najmanju otpornost ima korijen koji je izložen najvećim kolebanjima temperature, a slabo je osiguran rezervama hrane. Ostali dijelovi stabla su znatno otporniji.Posljedice izazvane pojavom zimskih mrazova mogu se u mnogim slučajevima izbjeći preventivnim mjerama kao što je pravilan izbor položaja, prirodno otpornijih vrsta i sorata prema mrazu, izbor podloge itd. Osim preventivnih mjera, nužna je i primjena agrotehničkih mjera koje omogućuju da se voćke održe u stanju što veće otpornosti na mrazove. Agrotehničkim mjerama potrebno je spriječiti prebujan rast ljetorasta, kasno završavanje vegetacije, slabije odrvenjivanje ljetorasta, pretjerano iscrpljivanje voćaka rodom, jača oštećenja organa uzrokovana štetočinjama.
Jedna od preventivnih mjera u sprječavanju nepovoljnog djelovanja mraza, a koja se pokazala i efikasnom je krečenje debla i jačih skeletnih grana vapnom u jesen nakon otpadanja lišća. Ova mjera temelji se na osobini da se predmeti bijele boje slabije zagrijavaju zbog odbijanja sunčevih zraka. Osim toga, slabije zagrijavanje tj. krečenje voćke ima još jednu prednost, a to je da u proljeće usporava kretanje vegetacije čime se smanjuje i mogućnost stradanja voćke od kasnih proljetnih mrazova.
Ponekad se i nakon svih poduzetih mjera mogu na deblu i skeletnim grana pojaviti nekroze i pucanje kore i to najčešće s jugozapadne strane. U tom slučaju ako kambij ostane neoštećen, drvo će se regenerirati. U protivnom se povrijeđena mjesta osuše. Na tim mjestima popucanu koru treba što prije priljubiti ponovo uz drvo i povrijeđeni dio premazati voćarskim voskom. U slučaju težih stradanja treba pristupiti cijepljenju „na most“ koje kod mladih voćaka daje dobre rezultate.
Radi pravilne njege voćaka oštećenih pojavom zimskog mraza, potrebno je nakon svake jače zime i prije kretanja vegetacije pregledati voćnjak, posebno ona stabla koja su bila opterećena rodom ili su bila smanjene vitalnosti. Kod starih, slabih i iscrpljenih voćaka, ako se primijete jača oštećenja, najbolje je pred početak vegetacije obaviti pomlađivanje voćke.
ZAŠTITA VOĆAKA OD KASNIH PROLJETNIH MRAZOVA
U voćarskim krajevima u nekim godinama voćke mogu biti izložene opasnosti od pojave kasnih proljetnih mrazova koji se javljaju najčešće u fazi cvatnje. Tada zatvoreni ili otvoreni cvjetovi i tek zametnuti plodovi mogu biti potpuno ili samo djelomično uništeni. Cvjetni pupovi su najosjetljiviji na kasne proljetne mrazove za razliku od faze potpunog zimskog mirovanja kada cvjetni pupovi mogu izdržati znatno niske temperature. S početkom vegetacije, njihovim pupanjem i cvjetanjem ta se osjetljivost naglo povećava.Kasni proljetni mrazovi mogu počiniti velike štete u smislu da unište cijelu berbu. Zametnuti plodovi su još osjetljiviji od cvjetova i propadaju na temperaturi od -1,2 do 2 °C, dok cvjetovi stradaju na -2,0 do -3,0 °C. Pojedini dijelovi cvijeta su također nejednako otporni prema mrazovima. Najosjetljiviji je sjemeni zametak, a najotporniji polen.
Mraz nastaje sublimacijom vodene pare na ohlađenim predmetima kada je temperatura rosišta manja od 0 °C. dobro je znati da do pojave mraza dolazi na više načina, a to su advekcijom, radijacijom ili istodobno advekcijom i radijacijom.
Zaštitne mjere su mnogobrojne i raznovrsne, a temelje se na odgađanju početka cvatnje i sprečavanju snižavanja temperature na kritičnu točku.
Odgađanjem početka cvatnje može se u potpunosti izbjeći opasnost od kasnih proljetnih mrazova. To se može ostvariti izborom vrste i sorte koje kasno cvatu, izborom bujnih podloga koje usporavaju cvatnju, izborom hladnijih položaja na kojima cvatnja malo kasni te prskanjem stabala fitohormonalnim sredstvima.
Najčešće direktne mjere zaštite od kasnih proljetnih mrazova jesu dimljenje, orošavanje i temperaturna inverzija.
Advekcijski mraz nastaje prodorom hladnog zraka koji se zadrži i po nekoliko dana i prekrije veliko područje. Zaštita od ove vrste mraza je vrlo teška upravo zbog spomenutih karakteristika. U praksi se kao najdjelotvornija zaštitna mjera pokazalo orošavanje.
Radijacijski mraz nastaje uslijed intenzivnog hlađenja tla i prizemnog sloja zraka. U najnižim dijelovima nekog kraja zbog spuštanja hladnog zraka niz obronke stvaraju se tzv. jezera hladnog zraka koje uzrokuju štete po kotlinama, udolinama, nizinama i uvalama. Protiv ove vrste mraza djelotvorne su mjere orošavanja, dimljenja, prekrivanjem biljaka i miješanja zraka. Dimljenje se u praksi pokazalo kao vrlo djelotvorna mjera zaštite, ali samo kad je dim bio vrlo težak.
Opasnost od pojave mraza znatno je smanjena u blizi većih vodenih površina, iznad neobrađenog tla, na južnim obroncima.
Što se tiče tehnologije, postoji stroj Frostbuster koji predstavlja moderan način borbe protiv kasnih proljetnih mrazova. Sve detalje o ovom stroju mogu se naći na stranici firme AGRA d.o.o. iz Čakovca koja je zastupnik i distributer ovog stroja za Hrvatsku.
S druge strane spomenimo još i antistresni preparat Plant Antifrost Protector(PAP) koji štiti biljke od mraza i niskih temperatura. Kao takav predstavlja unikatan proizvod na našem tržištu. Mehanizam djelovanja Plant Antifrost Protectora je vrlo jednostavan. Prvih 2 do 3 sata nakon primjene, PAP štiti biljku izvana i pomaže joj povećati otpornost na štete od hladnoće. Posebna formula PAP-a je pažljivo osmišljena kako bi mogla biti apsorbirana putem lista i korijena biljke. Ako se primijeni na vrijeme, već unutar šest sati, moguće je postići da biljka sama pod djelovanjem Plant Antifrost Protectora proizvodi antifrost bjelančevine (AFP) i antifrost aminokiseline (AAA) koje povećavaju njenu otpornost na hladnoću i štete od mraza.
