Kako bi smo izvršili pravilnu gnojidbu potrebno je poznavati sve pojave koje se pojavljuju na vočkama pri višku ili pomanjkanju pojedinih elemenata.
Dušik djeluje na rast,veličinu i boju lista.To je element koji je najvažniji u reguliranju rasta i rodnosti,a njime su najbogatiji organi za razmnožavanje.Dušik djeluje na rodnost.Pri jačoj nestašici dušika list žuti,žutilo se pojačava,a peteljka dobija crvenkastu boju.Cvjetovi postaju neplodni.Stablo koje ima nedostatak dušika,vrlo rano gubi plodove,a najčešče plodovi ostaju mali,a kod zrnatog voča imaju čvrsto meso,koje dobije boju prije vremena.Višak dušika izaziva jaki rast vočke,vegetacija se produljuje,povečava se opasnost od bolesti,listovi su bujniji,veliki i tamno-zeleni,plodovi su veliki,nedovoljno obojeni i brzo propadaju.
Dušik djeluje na rast,veličinu i boju lista.To je element koji je najvažniji u reguliranju rasta i rodnosti,a njime su najbogatiji organi za razmnožavanje.Dušik djeluje na rodnost.Pri jačoj nestašici dušika list žuti,žutilo se pojačava,a peteljka dobija crvenkastu boju.Cvjetovi postaju neplodni.Stablo koje ima nedostatak dušika,vrlo rano gubi plodove,a najčešče plodovi ostaju mali,a kod zrnatog voča imaju čvrsto meso,koje dobije boju prije vremena.Višak dušika izaziva jaki rast vočke,vegetacija se produljuje,povečava se opasnost od bolesti,listovi su bujniji,veliki i tamno-zeleni,plodovi su veliki,nedovoljno obojeni i brzo propadaju.
Fosfor djeluje u biljci na stvaranje bjelančevina.On je važan kao nosilac rodnosti.Djeluje na dozrijevanje plodova i drva,te ujedno smanjuje štetni utjecaj preobilnog dušika.Manjak fosfora se iskazuje u malim listovima.Mladi su listovi u početku crvenkastoljubičasti,što se kasnije u razvitku gubi.Na listovima se na rubovima javljaju male polumjesečaste pjege izumrlog tkiva.Dugi i tanki izbojci gube prije vremena list,a opadanje počinje od osnovice izbojka,dok se na vrhovima izbojka listovi drže dugo,sve do kasne jeseni.Cvijetovi se često ne formiraju ili rano odamiru.Plodovi,i ako se formiraju,nemaju lijep izgled,a meso je slabe kvalitete.Pri višku fosfora u tlu skračuje se vegetacija,vočke prebrzo cvijetaju i dozrijevaju.
Kalcij je zastupljen večinom u listovima,ali i u drvu.Pri njegovom pomanjkanju,javlja se odumiranje korjena,listovi žute i dobijaju smeđe pjege,rast biljke je usporen,a u koštičavog voča javlja se smolavost.Za jačeg pomanjkanja kalcija javlja se nekroza,odnosno,na listu,uz glavnu žilu,s obje strane mogu se vidjeti tamne mrlje.Višak kalcija otežava primanje kalija,magnezija i bora.Nekrozu od povišenog djelovanja kalcija možemo prepoznati jer počinje od glavne žile i širi se zrakasto prema redovima po cijeloj površini lista.
Željezo je najviše zastupljeno u zelenim djelovima biljke.Poznato je da listovi pri nedostatku željeza nemaju lisno zelenilo,nego su žuti ili čak i bijeli,osim toga,cijelokupni rast je umanjen,plodnost oslabljena,a plodovi osobito jako obojeni.Pomanjkanje željeza onemogučuje biljci tvorbu klorofila.
Magnezij dolazi u klorofilu,te ga sadrže listovi i rezervna tkiva sjemena.Njegovim nedostatkom opada fotosinteza,listovi blijede,a između žilicaprema rubu,razvijaju se narančaste do smeđe pjege.Vočka počinje ranije gubiti list i to s baze prema vrhu,tako da njamlađi opadaju poslijednji.Izbojci su tanki,a otpornost vočke prema zimi je vrlo slaba.Plodovi su sitni i vrlo slabo obojeni.Manjak magnezija može se uzrokovati prejakim kalijevim gnojivima.
Cink je u prevelikim količinama otrov za biljke,dok jako razrijeđen djeluje povoljno na rast.Pomanjkanje cinka očituje se na izbojcima stvaranjem "vilinih metli".Biljke trpe od nedostatka cinka na tlima bogatim vapnom,fosforom i organskim gnojivima.Listovi na vrhovima izbojaka često pokazuju klorozu,koja kasnije prelazi u crvenkastu boju.
Bor,svojim pomanjkanjem izaziva odumiranje vrhova izbojaka,nakon završetka rasta.Za veče nestašice bora odumiru cijeli izbojci,pa i veče grane,osobito naperiferiji krošnje.Na mladim plodovima nastaju smečkastoljubičaste mrlje koje kasnije postaju smeđe i pucaju.U unutrašnjosti zrelih plodova vide se difuzno razdjeljene plutaste mrlje,što nikako ne smijemo zamjeniti kozičavošču ploda,kod kojeg plutaste mrlje nastaju neposredno ispod kore.U krušaka i voćaka često nastaju šuplji prostori.
Mangan dolazi u voćkama u neznatnim količinama.Kao i kod željeza,primanje mangana je otežano alkaličnom reakcijom i visokim sadržajem vapna u tlu.U kiselim tlima mangan nepovoljno djeluje na vočke,pri čemu listovi žute,javljaju se žutosmeđaste mrlje i list se osuši počevši od bazne lisne plohe prema vrhu.
Postoji još veliki broj elemenata,koji nemaju toliko značan utjecaj na rast biljke kao što su npr. klor,natrij,fluor,stroncij,aluminij,kao i još neki koji dolaze samo u tragovima
Kalcij je zastupljen večinom u listovima,ali i u drvu.Pri njegovom pomanjkanju,javlja se odumiranje korjena,listovi žute i dobijaju smeđe pjege,rast biljke je usporen,a u koštičavog voča javlja se smolavost.Za jačeg pomanjkanja kalcija javlja se nekroza,odnosno,na listu,uz glavnu žilu,s obje strane mogu se vidjeti tamne mrlje.Višak kalcija otežava primanje kalija,magnezija i bora.Nekrozu od povišenog djelovanja kalcija možemo prepoznati jer počinje od glavne žile i širi se zrakasto prema redovima po cijeloj površini lista.
Željezo je najviše zastupljeno u zelenim djelovima biljke.Poznato je da listovi pri nedostatku željeza nemaju lisno zelenilo,nego su žuti ili čak i bijeli,osim toga,cijelokupni rast je umanjen,plodnost oslabljena,a plodovi osobito jako obojeni.Pomanjkanje željeza onemogučuje biljci tvorbu klorofila.
Magnezij dolazi u klorofilu,te ga sadrže listovi i rezervna tkiva sjemena.Njegovim nedostatkom opada fotosinteza,listovi blijede,a između žilicaprema rubu,razvijaju se narančaste do smeđe pjege.Vočka počinje ranije gubiti list i to s baze prema vrhu,tako da njamlađi opadaju poslijednji.Izbojci su tanki,a otpornost vočke prema zimi je vrlo slaba.Plodovi su sitni i vrlo slabo obojeni.Manjak magnezija može se uzrokovati prejakim kalijevim gnojivima.
Cink je u prevelikim količinama otrov za biljke,dok jako razrijeđen djeluje povoljno na rast.Pomanjkanje cinka očituje se na izbojcima stvaranjem "vilinih metli".Biljke trpe od nedostatka cinka na tlima bogatim vapnom,fosforom i organskim gnojivima.Listovi na vrhovima izbojaka često pokazuju klorozu,koja kasnije prelazi u crvenkastu boju.
Bor,svojim pomanjkanjem izaziva odumiranje vrhova izbojaka,nakon završetka rasta.Za veče nestašice bora odumiru cijeli izbojci,pa i veče grane,osobito naperiferiji krošnje.Na mladim plodovima nastaju smečkastoljubičaste mrlje koje kasnije postaju smeđe i pucaju.U unutrašnjosti zrelih plodova vide se difuzno razdjeljene plutaste mrlje,što nikako ne smijemo zamjeniti kozičavošču ploda,kod kojeg plutaste mrlje nastaju neposredno ispod kore.U krušaka i voćaka često nastaju šuplji prostori.
Mangan dolazi u voćkama u neznatnim količinama.Kao i kod željeza,primanje mangana je otežano alkaličnom reakcijom i visokim sadržajem vapna u tlu.U kiselim tlima mangan nepovoljno djeluje na vočke,pri čemu listovi žute,javljaju se žutosmeđaste mrlje i list se osuši počevši od bazne lisne plohe prema vrhu.
Postoji još veliki broj elemenata,koji nemaju toliko značan utjecaj na rast biljke kao što su npr. klor,natrij,fluor,stroncij,aluminij,kao i još neki koji dolaze samo u tragovima
