Bolest napada
Listove, izdanke.
Uzročnik bolesti
Gljiva Didymella applanata.
Simptomi bolesti
Promjene na biljkama uočavaju se krajem lipnja i početkom srpnja. Simptomi se javljaju na listovima jednogodišnjih izdanaka. Promjene počinju od ruba lista i šire se prema glavnoj žili pa lezija poprimi trokutasti oblik tamnosmeđe boje i žućkasta ruba. Češće su napadnuti stariji listovi, listovi u sjeni, biljni dijelovi bliži tlu i izloženiji rosi. Širenjem parazita u listu nastaje prijevremeno sušenje lišća. Preko peteljke zaraza se širi u izboj. Na izboju se oko spavajućega pupa u pazušcu peteljke lista pojavljuju pjege. One su nešto tamnije zelene boje od okolnog zdravog tkiva. Kasnije postaju purpurne i u završnoj fazi kestenjastosmeđe, katkad zonirane, prikrivajući veći ili manji dio između nodija. Eliptičnog su oblika. Ako pjega prstenasto zahvati izboj on se suši. U jesen kada mladice počnu odrvenjavati simptomi su slabije uočljivi. Tijekom zime dio kore odumire te poprimi srebrenkastu boju. Na tim dijelovima vidljive su crne kuglice uronjene u tkivo kore. Kora puca i ljušti se s izboja. Pupovi na zaraženim izbojima preživljavaju, ali sljedećeg proljeća najčešće ne potjeraju, a ako potjeraju ostaju kržljavi.
Biologija bolesti
Gljiva prezimljuje u obliku micelija u zaraženim izbojima ispod kore te u obliku pseudotecija i piknida. Piknidi su prisutni gotovo tijekom cijele godine, a piknospore se oslobađaju od ožujka do studenoga pa se smatra da one uzrokuju primarne infekcije na listovima. Tijekom proljeća i ljeta stvara se dosta pseudotecija s askosporama. U pseudoteciju askospore se formiraju u travnju, ali se najveći broj askospora oslobađa tijekom svibnja i lipnja. Za kišnih vremena nastupa emisija askospora, a piknospore se oslobađaju za vrijeme visoke relativne vlažnosti kao i za vrijeme kiša. Zaraze su veće ako su izdanci dulje izloženi vlazi.
Zaštita od kestenjaste pjegavosti izdanka maline
Jedna od mjera zaštite jest sadnja manje osjetljivih sorata. Pri sadnji treba izbjegavati položaje na kojima se dugo zadržava vlaga te redove u nasadu valja položiti u smjeru vjetrova. Nakon berbe izboje sa simptomima treba odrezati i spaliti. U zimskom prskanju koriste se fungicidi na bazi bakra. Nakon toga slijedi prva zaštita koju treba početi kada su izdanci dugi 15 do 20 cm. U Hrvatskoj nije registriran niti jedan fungicid za suzbijanje ove bolesti na malini.
Listove, izdanke.
Uzročnik bolesti
Gljiva Didymella applanata.
Simptomi bolesti
Promjene na biljkama uočavaju se krajem lipnja i početkom srpnja. Simptomi se javljaju na listovima jednogodišnjih izdanaka. Promjene počinju od ruba lista i šire se prema glavnoj žili pa lezija poprimi trokutasti oblik tamnosmeđe boje i žućkasta ruba. Češće su napadnuti stariji listovi, listovi u sjeni, biljni dijelovi bliži tlu i izloženiji rosi. Širenjem parazita u listu nastaje prijevremeno sušenje lišća. Preko peteljke zaraza se širi u izboj. Na izboju se oko spavajućega pupa u pazušcu peteljke lista pojavljuju pjege. One su nešto tamnije zelene boje od okolnog zdravog tkiva. Kasnije postaju purpurne i u završnoj fazi kestenjastosmeđe, katkad zonirane, prikrivajući veći ili manji dio između nodija. Eliptičnog su oblika. Ako pjega prstenasto zahvati izboj on se suši. U jesen kada mladice počnu odrvenjavati simptomi su slabije uočljivi. Tijekom zime dio kore odumire te poprimi srebrenkastu boju. Na tim dijelovima vidljive su crne kuglice uronjene u tkivo kore. Kora puca i ljušti se s izboja. Pupovi na zaraženim izbojima preživljavaju, ali sljedećeg proljeća najčešće ne potjeraju, a ako potjeraju ostaju kržljavi.
Gljiva prezimljuje u obliku micelija u zaraženim izbojima ispod kore te u obliku pseudotecija i piknida. Piknidi su prisutni gotovo tijekom cijele godine, a piknospore se oslobađaju od ožujka do studenoga pa se smatra da one uzrokuju primarne infekcije na listovima. Tijekom proljeća i ljeta stvara se dosta pseudotecija s askosporama. U pseudoteciju askospore se formiraju u travnju, ali se najveći broj askospora oslobađa tijekom svibnja i lipnja. Za kišnih vremena nastupa emisija askospora, a piknospore se oslobađaju za vrijeme visoke relativne vlažnosti kao i za vrijeme kiša. Zaraze su veće ako su izdanci dulje izloženi vlazi.
Zaštita od kestenjaste pjegavosti izdanka maline
Jedna od mjera zaštite jest sadnja manje osjetljivih sorata. Pri sadnji treba izbjegavati položaje na kojima se dugo zadržava vlaga te redove u nasadu valja položiti u smjeru vjetrova. Nakon berbe izboje sa simptomima treba odrezati i spaliti. U zimskom prskanju koriste se fungicidi na bazi bakra. Nakon toga slijedi prva zaštita koju treba početi kada su izdanci dugi 15 do 20 cm. U Hrvatskoj nije registriran niti jedan fungicid za suzbijanje ove bolesti na malini.
