Štetnik napada
Lišće.
Opis štetnika
Odrasli leptiri su mali, s rasponom krila 8 do 9 mm. imaju srebrnosivu glavu. Prednja krila su uska, zlatnosmeđe boje s velikim bijelim ili žućkastim crtama te su vrlo resasta. Stražnja krila su vrlo uska sa širokim resama.
Jaja su lentikularnog oblika.
Gusjenica je duga 7 do 8 mm, žute do smećkaste boje tijela sa svijetlim točkama na sedmom i osmom segmentu.
Biologija i životni ciklus štetnika
Prezimi kukuljica u otpalom lišću. Odrasli leptiri javljaju se pred cvatnju jabuke I kasnije odlažu jaja na naličje lista. Iz jaja izlaze gusjenice koje se ubušuju u lišće i pritom prave mine nepravilnog oblika. Aktivne su u voćnjaku od svibnja do studenog. Gusjenica se kukulji u mini.
Ima 3 do 5 generacija godišnje.
Štete koje izaziva štetnik
Gusjenice rade štetu na lišću na način da se ubušuje u list i pravi minu nepravilnog oblika. Pritom izjeda lisno tkivo mjestimice unutar mine pa tako mina postaje točkasta, skupi se u unutrašnjosti, a na naličju nastaje uzdužni nabor.
Zaštita od lisnih minera
Obradom tla ispod voćaka i uništavanjem otpalog lišća uništavaju se moljci koji prezimljuju u ili na tlu (moljci točkastih i vrećastih mina te patuljasti moljac miner). Zimsko prskanje se primjenjuje samo za vrste koje prezimljuju na voćkama (moljci vijugavih i kružnih mina).
Dinamiku populacije lisnih minera mogu regulirati I mnogi prirodni neprijatelji.
Poznata je i pojačana osjetljivost pojedinih sorata jabuke na napad lisnih minera. Sorte Idared I skupina sorata Delicious su jače napadnute lisnim minerima od primjerice sorte Jonagold.
Insekticidi se primjenjuju odmah nakon cvatnje i to ako se u tijeku proljeća na deset listova nađe jedna mina ili u tijeku ljeta na jednom listu dvije mine.
Preciznije određivanje praga odluke je ako se netom prije cvatnje metodom 100 udaraca uhvati više od 8 leptira. Tada je potrebna primjena insekticida u vrijeme ovipozicije ili najkasnije do početka pojave gusjenica. Odmah nakon cvatnje prag odluke je 1 do 2 jajeta ili jedna mina na 10 listova.
Prednost pred kemijskim insekticidima treba dati biotehničkim jer pošteđuju prirodne neprijatelje. Od biotehničkih insekticida koriste se oni na bazi heksaflumurona, fenoksikarba, teflubenzuronaluferona i dr.