Ova bolest javlja se u kišnim godinama i važna je u zemljama u kojima
postoji plantažni uzgoj marelice jer izaziva gospodarske štete.
Bolest napada
Listove i plodove.
Uzročnik bolesti
Gljiva Apiognomonia erythrostoma.
Simptomi bolesti
Najčešće od sredine svibnja do lipnja na plojki lista se pojavljuju jedva primjetljive okrugle do ovalne, svjetlije zelene pjege. Javlja se jedna pjega ili nekoliko njih nepravilno raspoređenih po plojki. Postaju veće i počinju nekrotizirati od sredine. Unutar pjega početkom srpnja počinju se formirati piknidi. Na plodovima nastaju crvenkaste zone koje mogu imati izgled kraste.
Biologija bolesti
Gljiva prezimljava na otpalom lišću. Iz nje se počinju formirati periteciji koji postupno do proljeća sazrijevaju.početkom travnja započinje otpuštanje askospora koje traje do kraja svibnja. Otpuštanje askospora može biti i kasnije, ovisno o kišnim razdobljima. Inkubacija traje 3 do 5 tjedana. Krajem lipnja počinju se formirati piknidi, loptaste strukture koji se do kraja kolovoza stvaraju u izobilju. U njima se stvaraju piknospore čija uloga nije razjašnjena.
Zaštita od uvijenosti i sušenja lista
Na okućnicama preporučuje se sakupljanje i spaljivanje otpalog lišća, dok na većim površinama korisno je zaraženo otpalo lišće zaorati. Prva zaštita je na bazi bakra u vrijeme otvaranja pupova. Naredna prskanja se obavljaju u razdoblju završetka cvatnje organskim fungicidima. Obično se provode tri prskanja u intervalima od 10 do 12 dana. Nakon pojave simptoma, djelotvorni su samo sistemični pripravci.
Listove i plodove.
Uzročnik bolesti
Gljiva Apiognomonia erythrostoma.
Simptomi bolesti
Najčešće od sredine svibnja do lipnja na plojki lista se pojavljuju jedva primjetljive okrugle do ovalne, svjetlije zelene pjege. Javlja se jedna pjega ili nekoliko njih nepravilno raspoređenih po plojki. Postaju veće i počinju nekrotizirati od sredine. Unutar pjega početkom srpnja počinju se formirati piknidi. Na plodovima nastaju crvenkaste zone koje mogu imati izgled kraste.
Gljiva prezimljava na otpalom lišću. Iz nje se počinju formirati periteciji koji postupno do proljeća sazrijevaju.početkom travnja započinje otpuštanje askospora koje traje do kraja svibnja. Otpuštanje askospora može biti i kasnije, ovisno o kišnim razdobljima. Inkubacija traje 3 do 5 tjedana. Krajem lipnja počinju se formirati piknidi, loptaste strukture koji se do kraja kolovoza stvaraju u izobilju. U njima se stvaraju piknospore čija uloga nije razjašnjena.
Zaštita od uvijenosti i sušenja lista
Na okućnicama preporučuje se sakupljanje i spaljivanje otpalog lišća, dok na većim površinama korisno je zaraženo otpalo lišće zaorati. Prva zaštita je na bazi bakra u vrijeme otvaranja pupova. Naredna prskanja se obavljaju u razdoblju završetka cvatnje organskim fungicidima. Obično se provode tri prskanja u intervalima od 10 do 12 dana. Nakon pojave simptoma, djelotvorni su samo sistemični pripravci.
