Cvatnja je jedan od najosjetljivijih razvojnih stadija svih voćnih
vrsta, a osim negativnog utjecaja niskih temperatura i primjena sredstva
za zaštitu bilja je tada ograničena zbog mogućeg negativnog utjecaja na
klijavost polena ili zbog potencijalne opasnosti i otrovnosti za
oprašivače (pčele medarice). No, tijekom cvatnje se pojavljuju i štetne
osice. Pojava, razvoj i štetnost osica roda Hoplocampa je dugo poznata u
voćarskoj proizvodnji. Kod nas su najraširenije crna i žuta šljivina
osica (Hoplocampa minuta, Hoplocampa flava), kruškina osica (Hoplocampa
brevis) i jabučna osica (Hoplocampa testudinea). Znatno je rjeđa mala
crna šljivina osica (Hoplocampa rutilicornis). Pripadaju porodici osa
listarica (Tenthredinidae), a štete prave njihove ličinke na voćnim, tek
zametnutim, plodovima. Odrasli oblici imaju zdepasto tijelo i razviju
samo jedno pokoljenje tijekom godine. Leglica ženki je nazubljena, pa se
ponekad koristi izraz ose pilatke. Njihove ličinke zovemo pagusjenice,
jer pored tri para prsnih imaju još 6-8 pari trbušnih nogu. Imaju
neugodan miris po stjenicama. Šljivine i kruškine osice se gotovo
redovito pojavljuju, a u pojedinim godinama značajna je i jabučna osica
pilatka. Razvoj, štete i suzbijanje su slični ili gotovo jednaki kod
svih navedenih štetnih osica u voćarstvu.
Sve opisano o načinu života jabučne ose pilatke (rod Hoplocampa) vrijedi i za šljivine i kruškine osice!
Odrasli oblici jabučne osice (Hoplocampa testudinea) su dužine 6-8 mm,
ženke su nešto veće od mužjaka. Glava je žućkasta, s izraženim
crno-smeđim ticalima i tamnim očima. Krila su pokrivena sitnim tamnim
dlačicama. Gornja strana tijela je gotovo crna i sjajna, a trbušna
strana je žućkasto-narančaste boje. Jaja su ovalnog oblika, veličine
0,8-1 mm, sjajna i mliječno-bijele boje. Tek izlegla ličinka iz jaja je
veličine 1,7 mm, a potpuno razvijena doseže 9-11 mm. Svjetlo-žućkaste je
boje s tamnijom glavom i stražnjim krajem zakrivljena. Razvijene
pagusjenice jabučne osice napuštaju otpale plodove, zavlače se u zemlju i
prezime u zapredku (kokonu). Kukulje se krajem zime ili rano u
proljeće. Kukuljice su jajolikog oblika, svjetlo-smeđe ili bijele boje,
veličine 4-8 mm, te se ovisno o geografskoj širini i teksturi tla nalaze
na dubini 5-35 cm. Jabučna osica napada tek zametnute plodove jabuke i
uzrokuju dvije vrste šteta. Odmah nakon cvatnje tek izlegle ličinke
osice izjedaju kožicu mladog ploda u obliku spiralne površinske
grizotine. Obično takvi plodovi nemaju naknadna oštećenja. Stoga je
takav krivudavi “ožiljak” uzrok smanjene tržne vrijednosti jabuke, a
vidljiv je oko čaške plodova kao posljedica inicijalne ishrane najmlađih
razvojnih stadija pagusjenica. Naknadno se ličinke osice ubušuju u
plodove jabuke do veličine oraha. Tako napadnuti plodovi imaju s vanjske
strane bušotinu i “crvljivi” su. Ličinke osice izjedaju unutrašnjost
uključivši i sjemeni zametak, a na površini je vidljiv obilan
crvenkasto-smeđi izmet. Jedna pagusjenica može na taj način uništiti 3-4
ili čak 5 plodova jabuke, a “crvljivi” plodovi otpadaju sa stabla.
Štetnost određuje jačina populacije jabučne osice, te potencijal
rodnosti voćaka, odnosno intenzitet cvatnje i uvjeti oplodnje u nasadu.
Odrasli oblici osice se pojavljuju početkom cvatnje ranijih sorata
jabuke naglašene bijele boje latica cvijeta (npr. idared, summerred,
topas, goldstar i dr). Prvo se pojavljuju mužjaci a kasnije i ženke.
Hrane se cvjetnim polenom jabuka, pa su osice najaktivnije tijekom
sunčanog i toplog dijela dana. Nakon kopulacije ženke leglicom odlažu po
jedno jaje u plodnicu poluotvorenih ili otvorenih cvjetova. Jedna ženka
odloži dvadesetak jaja. Ovisno o temperaturama zraka razvoj jaja traje
6-10 dana. Nisu poznati specifični seksualni mirisi ili feromoni za
jabučnu osicu. Budući ih privlači bijela boja latica cvijeta za praćenje
populacije jabučne osice se koriste olfaktorni mamci, odnosno ljepljive
bijele ploče veličine 15 x 20, 20 x 20 ili 20 x 30 cm.Postavljaju se pred početak cvatnje jabuka (npr., u
stadiju roza balona), u krošnju stabala na visini 1,0-1,8 m. Ljepljive
ploče moraju biti dobro vidljive, ne smiju biti zaklonjene granama ili
pokrivene lišćem. Međusobno su u nasadu udaljene 30-50 m jedna od druge.
Kritični broj iznosi 5-10 jabučnih osica po ploči dnevno.
Protiv kritične populacije ličinki jabučne osice provode se usmjerene
mjere kemijske zaštite krajem cvatnje jabuka, odnosno prije ubušivanja
pagusjenica u zametnute plodove. Prema višegodišnjim iskustvima
optimalno razdoblje suzbijanja osice se poklapa s razvojnim
stadijem početka opadanja latica ili precvjetavanje na dominantnoj sorti
idared, a tada još uvijek cvatu ostale dominantne sorte jabuka (npr.
zlatni delišes, elstar, jonagold i dr.). Budući je sredstvima otrovnim
za pčelu zabranjeno tretirati voćnjake u cvatu, potrebno je o istom
barem 48 sati ranije obavijestiti pčelare, a pri izboru insekticida
prednost dati manje opasnim pripravcima s “odbijajućim” učinkom.
Suzbijanje jabučne osice krajem cvatnje se poklapa s optimalnim rokovima
suzbijanja lisnih uši (Aphidae) i posljednjih godina naročito lisnih
minera (npr. Leucoptera malifoliella). Djelatne tvari alfacipermetrin i
deltametrin nisu dovoljno djelotvorne protiv jake populacije moljca
kružnih mina, a nisu niti dopuštene u integriranoj proizvodnji voća.
Krajem 1990-ih godina i početkom novog milenija pojavljuju se nove
djelatne tvari iz skupine neonikotinoida, a tiakloprid (Calypso 480 SC)
je vrlo prihvatljiv zbog manje opasnosti i otrovnosti za pčele medarice u
količini 0,2 lit./ha, te vrlo dobre učinkovitosti na jabučnu osicu,
lisne minere i štetne stjenice u voćarstvu. Isti se rezultati mogu
dobiti primjenom acetamiprida (Mospilan SP) - ova djelatna tvar u odnosu
na tiakloprid bolje suzbijaju lisne uši, ali je istovremeno opasnije i
otrovnije za pčele)! U cvatnji ili odmah nakon cvatnje ne koristiti za
pčele otrovne i opasne insekticide (npr. imidakloprid, acetamiprid,
dimetoat, klorpirifos-etil, abamektin) .
Stoga su “Pravilnikom o uputama kojih su se obavezni pridržavati
korisnici sredstava za zaštitu bilja te uvjetima kojima moraju
udovoljavati” (NN 135/08, 73/10) u Člancima 6. i 7. propisane mjere za
zaštitu pčela. Članak 6. propisuje da korisnik u vrijeme cvatnje
poljoprivrednih kultura mora obavijestiti pčelare (i/ili najbližu
pčelarsku udrugu i/ili Hrvatski pčelarski savez) najmanje 48 sati prije
tretiranja kontaktnim sredstvom opasnim za pčele. Članak 7. propisuje da
podrast u višegodišnjim nasadima u trenutku tretiranja sredstvima
opasnim za pčele mora biti pokošen. U vrijeme cvatnje poljoprivrednih
kultura zabranjena je primjena sistemičnih sredstava opasnih za pčele.
Primjena kontaktnih sredstva opasnih za pčele u vrijeme cvatnje
poljoprivrednih kultura dopuštena je samo u noćnim satima i to počevši
dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca.
VAŽNO: Novom Uredbom Europske komisije od 24.5. 2013. godine
insekticidima na osnovi tiametoksama (Actara WG) i imidakloprida
(Confidor, Boxer, Rapid, Congo, Dali i Kohinor 200 SL ) je zabranjena
folijarna primjena voćaka prije i tijekom cvatnje zbog zaštite
oprašivača (pčela medarica, bumbara i solitarnih pčela)! Do zabrane su
dovele spoznaje o mogućim negativnim posljedicama za pčelinje zajednice
od ostataka neonikotinoida (npr. tiametoksam, imidakloprid) u
gutacijskoj tekućini i peludu tretiranih biljaka!
