U odnosu na malinu, kupina samo nešto malo bolje podnosi sušu, ali ipak valja istaknuti da obilno i redovito rodi, kao i da daje krupnije plodove tamo gdje ima dovoljno vlage. Budući da je kupini potrebno mnogo kalija, meliorativna gnojidba obavlja se s kombiniranim NPK gnojivom 9-8-27, 6-18-36 ili nekim drugim gnojivom slične formulacijeZa uzgoj kupina potreban je godišnji zbroj oborina veći od 800 mm, od čega u tijeku vegetacije padne više od 400 mm. Osim tog kupina, kao i malina, zahtijeva veću relativnu vlagu zraka (oko 75 posto). U uzgoju kupina štetni su hladni suhi i olujni vjetrovi. Kupina je heliofit (svjetloljubiva), pa traži puno sunčanih dana i puno sati svjetla.Danas postoji puno načina sadnje, no najčešće se kupina ipak sadi u redovima (od sjevera prema jugu) s razmakom od 1,8 do 3,6 metara da bi se olakšao pristup mehanizaciji.
FORMIRANJE
Ako se primjereno orežu, uspravne kupine ne zahtijevaju nikakve špalire. Tokom prve godine, nakon sadnje, rastu u puzajućem obliku te su mnogi uzgajivači uvjereni da moraju upotrijebiti špalire. No one postanu debele, uspravne prvogodišnje mladice tokom druge sezone te ne zahtijevaju špalire. Neke vrste bez trnja trebaju 2 godine da bi se u potpunosti formirale u uspravni rast. Tokom prve godine, formirajte mladice u razvoju, u blizini tla tj. baze biljke. To ih drži podalje od kultivacije i špricanja. Dopustite mladicama da se razvijaju u redu te dopunite prazna mjesta da bi se dobila jedna kontinuirana živica. Odstranite sve mladice koje rastu između redova. Podrežite svu stabljiku do razine tla, na kraju prve sezone rasta. Neki mali uzgajivači te komercijalni uzgajivači u tropskim krajevima koji beru voće za prijevoz zrakom, koriste špalire te dopuste da stabljika naraste do 12 -15 cm iznad špalira, prije nego odstrane vrhove stabljike. To im daje ekonomičniju iskorištenost prostora za male uzgajivače te bolju dostupnost ploda za uzgajivače koji se bave svježim tržištem.
LJETNA REZIDBA NAKON PRVE GODINE
Kada Ijetorasti narastu do 0,9 - 1,2 m, odlomite ili odrežite 8 - 10 cm od njihovih vrhova da bi se potakao razvoj grana. Budući da se mladice ne razvijaju jednako, prođite po nasadu nekoliko puta. Neki uzgajivači odstrane vrhove kad su mladice visoke 0.9 m te kasnije to povećaju na 1,2 m (Lipe 1986.). To im daje bolju rasprostranjenost grana te veći urod.Odrežite stare mladice poslije berbe ili tokom zime. Vrijeme odstranjivanja zavisi od dostupnosti radne snage. Odstranite višak mladica koje se nalaze ili u redu ili između redoVA.REZIDBA U STANJU MIROVANJA
U sjevernim područjima gdje su kupine često oštećene zbog hladnih zimskih temperatura, nemojte podrezivati bočne grane sve do kasne zime. U to vrijeme postoji mala vjerojatnost daljnjeg oštećenja, a ako se i dogodi, oštećeno drvo je vidljivo i može se odstraniti kod podrezivanja.
Odstranite stare drugogodišnje stabljike, zajedno sa svim slabim ili bolesnim stabljikanfa.Prorijedite mladice na 4-6 komada na 30 cm. te odrežite bočne grane na dužinu do 30 -45 cm.
REZIDBA PUZAJUĆIH I POLUUSPRAVNIH KUPINA
Puzajuće i poluuspravne kupine rijetko daju mladice iz korijenja. Sve nove mladice rastu, dakle, iz krajnjih pupova pri dnu biljke, te nije potrebno motikom vaditi višak mladica tokom ljeta. Ljetorasti puzajućih vrsta, su dugi i tanki. Kako se razvijaju, tako formirajte pola njih u svakom smjeru, paralelno s redom, te što bliže bazi biljk da ne bi ometale kultivaciju. Ljetna rezidba nije potrebna, osim odstranjivanja starih mladica poslije berbe. Većina uzgajivača čeka do zime da bi odrezali staru stabljiku. Tokom ljeta neiskusni radnici teško određuju koje su stabljike stare pa neki uzgajivači, koji žele odstraniti stabljiku poslije berbe, obojaju bazu mladica u proljeće sa bojom na bazi vode, prije početka rasta. To eliminira nesigurnost te ubrzava rezidbu.REZIDBA I FORMIRANJE ZA VRIJEME MIROVANJA
Tamo gdje je klima hladnija, stabljike ostavite na zemlji, sve do kasne zime. Nekad su stabljike pokrivene slamom ili zemljom, da bi se zaštitile od hladnoće. Formiranje bi trebalo završiti prije nego što pupoljci počnu bubriti. U tom stadiju razvoja, bilo kakav gubitak pupoljaka je nepotreban. Podignite 8 -10 najsnažnijih stabljika te ih pričvrstite našpalire. Odstranite sve slabe stabljike te stare mladice.
FORMIRANJE PUZAJUĆIH POLUUSPRAVNIH KUPINA
FORMIRANJE LJETORASTA TOKOM LJETA
Mladice poluuspravnih i puzajućih kupina trebaju prilično veliku pažnju tokom ljeta radi njihovog čvrstog i oborenog rasta. Formiranje se može obaviti na nekoliko načina, ovisno o kulturi biljke i želji uzgajivača.Formiranje na tlu - ljetorasti se obično formiraju na tlu. Stabljike u razvoju odvojite u dva dijela te ih usmjerite na suprotne strane od baze biljke. Upotrijebite kolce duge 0,6 m da bi ih držali u redu te ih držali podalje od međuredne obrade, špricanja te berbe. Ovaj sistem nije pretjerano dobar za poluuspravne kulture, zbog njihovog prirodnog nastojanja da rastu uspravno,a odgovarajući za puzajuće vrste. U hladnim klimama, položaj stabljike na tlu, vrlo je koristan jer se tako mogu zaštititi od hladnoće pomoću slamnatog ili nekog drugog pokrivača. Stabljika je osjetljiva na spore bolesti prenesene sa mladica. Tokom ružnog zimskog vremena, podizanje i formiranje na špalirima nije preporučljivo jer se uvijek dogodi lomljenje stabljike.Formiranje Ijetorasta mladica na gornjoj žici špaliru-Sustav formiranja koji bolje odgovara poluuspravnim kulturama, uključuje lagano vezanje mladica jedne za druge te formiranja uzduž biljke na gornju žicu špalira. Tamo se razdvajaju i vežu za žicu. Ovaj sistem daje prednost prirodnog uspravnog rasta poluuspravnih kupina, te stavlja stabljiku izvan dosega mogućih infekcija. Može biti upotrebljen za puzajuće vrste, ali zahtijeva dosta rada te dodatnu gornju žicu. Stabljika vrlo osjetljiva na zimsko oštećenje u hladnim klimama.
FORMIRANJE DRUGOGODIŠNJIH MLADICA
Formirajte ih ili u kasno ljeto ili tokom sezone mirovanja.U blagim klimama, preporučuje se kasno ljeto. (Bullock 1963). U to su vrijeme stabljike fleksibilne i lagane za rukovanje, manje podložne ozljedama. Iskustvo je također pokazalo da biljke, formirane u tom razdoblju daju veći urod ukoliko stabljika nije oštećena niskim temperaturama. U hladnim klimama, stabljika ne bi trebala biti formirana na špalirima sve do kasno u zimu. kad je opasnost od ozbiljnih niskih temperatura prošla.
Metoda formiranja na špalirima varira. Kad se upotrebljava jedan jedini stup kao podupirač, stabljika se sakupi i veže za stup. Tada se stabljika reže na visinu od 1,5 m. Ostali sistemi su konstruirani da zadrže veću dužinu stabljike te su raspoređeni za maksimalno izlaganje suncu.
Tkanje drugogodišnjih mladica na dvožičane špalire
Dvožičani. uspravni špaliri su u širokoj upotrebi za puzajuće kupine te su smatrani obaveznima u dosašnjoj strojnoj berbi . Cijena je niska te su vrlo dobro prilagođeni i čvrsti, posebno za visokorodne kulture. Podignite najdužu stabljiku preko gornje žice, a onda ispod donje žice. u obliku spirale. Dodatne stabljike rasporedite paralelno s ostalim, dok se sve stabljike ne iskoriste. One prekratke da bi se postavile u oblik spirale, mogu biti zataknute između ostalih stabljika. Nakon vezanja, odrežite stabljiku na pola puta između biljaka da se ne bi preklapale.
Formiranje drugogodišnjih mladica u oblik lepeze
Formiranje u obliku lepeze zahtijeva dvožični špalir. Posebno je pogodan za poluuspravne kulture, te za manje čvrste puzajuće vrste. Biljke mogu biti raspoređene blizu jedna drugoj, a stabljika jednolično raspoređena preko cijelog špalira, snabdijevajući biljke svjetlom te omogućavajući visok urod. Zahtijeva više rada te je skuplje od tkanja.Formiranje na različitim stranama
Kao što i samo ime kaže, ono uključuje formiranje ljetorasta na jednoj polovici špalira te drugogodišnjih mladica na drugoj polovici. Svake se godine te strane mijenjaju. Ovaj sustav omogućava da ljetorasti budu vezani na trajno mjesto na špaliru, tokom perioda kada su najosjetljiviji na lom i oštećenje. Formiranje i vezanje treba obaviti u ljetnom periodu, a to ograničava proizvodnju, jer je prostor potreban za formiranje stabljike smanjen.
NAJZASTUPLJENIJE SORTE KUPINE
Danas se u Europi uzgajaju uglavnom američke sorte bez trnja, a uspravnog rasta. Velik broj sorti kupine može se razvrstati u četiri skupine: sorte uspravnog rasta, puzeće sorte, sorte bez trnja i sorte s trnjem. Postoje, doduše, i zimzelene sorte, ali ih je malo i imaju sporedno gospodarsko značenje. Između velikog broja sorti veće gospodarsko značenje za uzgoj imaju: Wilsonova rana, Black Satin, Thorenfree, Smoothstem, Thornles Evergreen, Thornless Logan, Darow, Bailey, Ebony King, Eldorado, Boysen, Hima-laya.
BOLESTI I ŠTETNICI
I kupinu kao i druge poljoprivredne kulture napada velik broj biljnih patogena i štetnika. Prema nekim svjetskim podatcima, na kupinama se javlja više od 60 bolesti, od kojih je najviše gljivičnih i virusnih. Od toga velikog broja bolesti, u našim agroekološkim uvjetima najvažnije su žuta hrđa(Kuehneola uredinis), siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea), antraknoza (Elsinoe veneta), purpurna pjegavost (Septocyta ruborum) i palež izboja (Didymella applanata). U rano proljeće na kupinama se redovito javlja bolest žuta hrđa, pa suzbijanje ove bolesti mora početi pravodobno, kako bi se biljke na vrijeme zaštitile. Treba napomenuti da je naša vodeća sorta kupine Thornfree vrlo osjetljiva na ovu bolest. Veliki problem je i to što kod nas nema registriranih fungicida za suzbijanje većine bolesti na kupinama, osim Kidana SC (iprodion), namijenjenog suzbijanju sive plijesni ili truleži. Problem nepostojanja registriranih fungicida za zaštitu kupine svakako bi trebalo što prije riješiti traženjem dopuštenja od nadležnog ministarstva, preko udruga za jagodasto voće koje već postoje kod nas. Simptomi bolesti
Karakteristični simptomi žute hrđe uočavaju se već u rano proljeće na izbojima kupina u obliku žutih nakupina, koje pucanjem kore izbijaju na površinu izboja. Riječ je o nakupinama spora gljive, odnosno uredosorusima s uredosporama, koje onda dalje šire zarazu na mlade izboje i novo lišće. Ove godine u našim redovitim pregledima primijetili smo ih već potkraj ožujka, iako se u literaturi navodi da se javljaju tek tijekom travnja. Također, tijekom vegetacije (svibanj i lipanj) i na lišću se poslije javljaju žute nakupine uredosorusa. Ako se bolest javi većim intenzitetom, moguće su palež lišća i defolijacija. Potkraj vegetacije na naličju listova stvara se drugi tip spora, odnosno teliosorusi s telisoporama. Gljiva prezimljuje ispod kore izboja u obliku micelija, koji u proljeće stvara opisane uredosoruse. Treba istaknuti da se na kupinama javlja još nekoliko vrsta hrđa (ljubičasta, narančasta i dr.), ali tek tijekom vegetacije, a ne u rano proljeće kao žuta hrđa. Kod nas nisu značajne kao žuta hrđa.Od početka cvatnje,trebalo bi započeti sa zaštitom protiv sive plijesni ili botritisa fungicidima Kidan,Signum,Teldor,Switch.
Na kupini se prije cvatnje pojavljuje cvjetar(Anthonomus rubi),kornjaš dug 3mm,koji odlaže jaja u neotvorene cvjetne pupove,naručito one na vrškovima izboja.Nakon odlaganja jaja cvjetar ošteti stapku,tako da se pup objesi.Ličinka se razvije unutar pupa.Kemijskom suzbijanju pristupamo kad se uoči 2-5% oštečenih pupova.Osim njega,štete na cvjetovima pričinjava i pupar(Byturus tomentosus),kornjaš svjetlo-smeđe boje,dug 3,5-4mm.Njegova ličinka je smeđe boje,prekrivena žučkastim dlačicama.Suzbijanje provodimo insekticide Basudin 600EW,Beker EW,Atac EC,Moris,Calypso SC 480,a ako je cvatnja počela jedan od petroida Karate 2,5EC,King,Decis i sl.Ako su u nasadu prisutne samo lisne uši,prednost dati insekticidima Mospilan 20,Calypso SC 480.
Potrebno je provoditi stalan nadzor nad nasadom,radi uočavanja potencijalnih bolesti,kao i štetnika,te pribječi suzbijanju istih.
Danas se u Europi uzgajaju uglavnom američke sorte bez trnja, a uspravnog rasta. Velik broj sorti kupine može se razvrstati u četiri skupine: sorte uspravnog rasta, puzeće sorte, sorte bez trnja i sorte s trnjem. Postoje, doduše, i zimzelene sorte, ali ih je malo i imaju sporedno gospodarsko značenje. Između velikog broja sorti veće gospodarsko značenje za uzgoj imaju: Wilsonova rana, Black Satin, Thorenfree, Smoothstem, Thornles Evergreen, Thornless Logan, Darow, Bailey, Ebony King, Eldorado, Boysen, Hima-laya.
BOLESTI I ŠTETNICI
I kupinu kao i druge poljoprivredne kulture napada velik broj biljnih patogena i štetnika. Prema nekim svjetskim podatcima, na kupinama se javlja više od 60 bolesti, od kojih je najviše gljivičnih i virusnih. Od toga velikog broja bolesti, u našim agroekološkim uvjetima najvažnije su žuta hrđa(Kuehneola uredinis), siva plijesan ili trulež (Botrytis cinerea), antraknoza (Elsinoe veneta), purpurna pjegavost (Septocyta ruborum) i palež izboja (Didymella applanata). U rano proljeće na kupinama se redovito javlja bolest žuta hrđa, pa suzbijanje ove bolesti mora početi pravodobno, kako bi se biljke na vrijeme zaštitile. Treba napomenuti da je naša vodeća sorta kupine Thornfree vrlo osjetljiva na ovu bolest. Veliki problem je i to što kod nas nema registriranih fungicida za suzbijanje većine bolesti na kupinama, osim Kidana SC (iprodion), namijenjenog suzbijanju sive plijesni ili truleži. Problem nepostojanja registriranih fungicida za zaštitu kupine svakako bi trebalo što prije riješiti traženjem dopuštenja od nadležnog ministarstva, preko udruga za jagodasto voće koje već postoje kod nas. Simptomi bolesti
Karakteristični simptomi žute hrđe uočavaju se već u rano proljeće na izbojima kupina u obliku žutih nakupina, koje pucanjem kore izbijaju na površinu izboja. Riječ je o nakupinama spora gljive, odnosno uredosorusima s uredosporama, koje onda dalje šire zarazu na mlade izboje i novo lišće. Ove godine u našim redovitim pregledima primijetili smo ih već potkraj ožujka, iako se u literaturi navodi da se javljaju tek tijekom travnja. Također, tijekom vegetacije (svibanj i lipanj) i na lišću se poslije javljaju žute nakupine uredosorusa. Ako se bolest javi većim intenzitetom, moguće su palež lišća i defolijacija. Potkraj vegetacije na naličju listova stvara se drugi tip spora, odnosno teliosorusi s telisoporama. Gljiva prezimljuje ispod kore izboja u obliku micelija, koji u proljeće stvara opisane uredosoruse. Treba istaknuti da se na kupinama javlja još nekoliko vrsta hrđa (ljubičasta, narančasta i dr.), ali tek tijekom vegetacije, a ne u rano proljeće kao žuta hrđa. Kod nas nisu značajne kao žuta hrđa.Od početka cvatnje,trebalo bi započeti sa zaštitom protiv sive plijesni ili botritisa fungicidima Kidan,Signum,Teldor,Switch.
Na kupini se prije cvatnje pojavljuje cvjetar(Anthonomus rubi),kornjaš dug 3mm,koji odlaže jaja u neotvorene cvjetne pupove,naručito one na vrškovima izboja.Nakon odlaganja jaja cvjetar ošteti stapku,tako da se pup objesi.Ličinka se razvije unutar pupa.Kemijskom suzbijanju pristupamo kad se uoči 2-5% oštečenih pupova.Osim njega,štete na cvjetovima pričinjava i pupar(Byturus tomentosus),kornjaš svjetlo-smeđe boje,dug 3,5-4mm.Njegova ličinka je smeđe boje,prekrivena žučkastim dlačicama.Suzbijanje provodimo insekticide Basudin 600EW,Beker EW,Atac EC,Moris,Calypso SC 480,a ako je cvatnja počela jedan od petroida Karate 2,5EC,King,Decis i sl.Ako su u nasadu prisutne samo lisne uši,prednost dati insekticidima Mospilan 20,Calypso SC 480.
Potrebno je provoditi stalan nadzor nad nasadom,radi uočavanja potencijalnih bolesti,kao i štetnika,te pribječi suzbijanju istih.
