Malina je vrlo otporna na niske temperature, pod snijegom podnese i do -35 ºC. Međutim, ukoliko nema snježnog pokrivača, obzirom na plitku korijenovu mrežu, može se dogoditi da korijen pozebe i kod -12 ºC do -15 ºC. Cvijet u pravilu nikada ne pozebe u proljeće jer dosta kasno cvijeta.Ima velike potrebe za vodom tijekom vegetacije obzirom na plitku korjenovu mrežu tako da nasad mora biti opskrbljen sustavom za natapanje.
Malina je dosta osjetljiva prema vjetru, tako da plantažu treba zaštiti izgradnjom zaklona ili sadnjom vjetrozaštitnih pojaseva. Blagi povjetarac je poželjan jer utječe na smanjenje napada gljivičnih bolesti.Zahtjeva dosta svjetla i vlage, a slabo podnosi jače zasjenjenje. Treba je saditi isključivo kao monokulturu.
Za uspješan uzgoj maline vrlo su pogodna dobro rastresita, humusom bogata, slabo kisela tla. Svakako treba izbjegavati zbita glinena tla, koja sadrže puno koloidne gline, jer se takva tla tijekom ljeta raspucaju pa dolazi do kidanja korijena, a u kišnom razdoblju bubre, istiskuje se zrak iz makro- i mikropora, koje popunjava voda, a posljedica toga je gušenje korijenja. Pjeskovita i pjeskovita-ilovasta tla, dobro opskrbljena humusom i vodom, su najpoželjnija za uzgoj malina. Karbonatna i alkalna tla treba izbjegavati.
Malina je dosta osjetljiva prema vjetru, tako da plantažu treba zaštiti izgradnjom zaklona ili sadnjom vjetrozaštitnih pojaseva. Blagi povjetarac je poželjan jer utječe na smanjenje napada gljivičnih bolesti.Zahtjeva dosta svjetla i vlage, a slabo podnosi jače zasjenjenje. Treba je saditi isključivo kao monokulturu.
Za uspješan uzgoj maline vrlo su pogodna dobro rastresita, humusom bogata, slabo kisela tla. Svakako treba izbjegavati zbita glinena tla, koja sadrže puno koloidne gline, jer se takva tla tijekom ljeta raspucaju pa dolazi do kidanja korijena, a u kišnom razdoblju bubre, istiskuje se zrak iz makro- i mikropora, koje popunjava voda, a posljedica toga je gušenje korijenja. Pjeskovita i pjeskovita-ilovasta tla, dobro opskrbljena humusom i vodom, su najpoželjnija za uzgoj malina. Karbonatna i alkalna tla treba izbjegavati.
Prosječni urodi plodova maline na površini od jednog hektara kreće se oko 12 tona, a neke sorte mogu dati ploda i preko 15 tona/ha.
Pri podizanju plantaže malina postavljaju se stupovi (betonski, drveni, metalni) i 2-3 reda pocinčane žice. Pri razmaku između redi od 2,5m i razmaka u redu od 0,5m potrebno je osigurati 8.000 komada sadnica na površini od jednog hetara.
Za sadnju su najbolji jednogodišnji dobro ožiljeni izbojci iz korijena. Sadnji treba posvetiti punu pažnju, jer o tome uvelike ovisi kakav će biti nasad s obzirom na to da je malina višegodišnja kultura koja na istom mjestu ostaje i petnaestak godina.Pozornost također treba posvetiti i rezidbi maline. Nakon berbe treba odrezati sve grane koje su te godine rodile, a na svakom grmu ostaviti samo 3 do 4 mlada izboja, koji će roditi iduće godine.Najčešće se u nas sade jednorodne sorte maline, obično Willamette i Tulameen, dok dvorodne sorte nisu pokazale najbolje rezultate. Maline, ako ih pravilno sadimo i dobro njegujemo, također mogu donijeti dobar prihod do 40.000 kuna na zemljištu površine 1.000 četvornih metara.
Pri podizanju plantaže malina postavljaju se stupovi (betonski, drveni, metalni) i 2-3 reda pocinčane žice. Pri razmaku između redi od 2,5m i razmaka u redu od 0,5m potrebno je osigurati 8.000 komada sadnica na površini od jednog hetara.
Za sadnju su najbolji jednogodišnji dobro ožiljeni izbojci iz korijena. Sadnji treba posvetiti punu pažnju, jer o tome uvelike ovisi kakav će biti nasad s obzirom na to da je malina višegodišnja kultura koja na istom mjestu ostaje i petnaestak godina.Pozornost također treba posvetiti i rezidbi maline. Nakon berbe treba odrezati sve grane koje su te godine rodile, a na svakom grmu ostaviti samo 3 do 4 mlada izboja, koji će roditi iduće godine.Najčešće se u nas sade jednorodne sorte maline, obično Willamette i Tulameen, dok dvorodne sorte nisu pokazale najbolje rezultate. Maline, ako ih pravilno sadimo i dobro njegujemo, također mogu donijeti dobar prihod do 40.000 kuna na zemljištu površine 1.000 četvornih metara.
Rezidba je jedna od najvažnijih agrotehničkih mjera u uzgoju malina. Njome se regulira vegetativni rast i rodnost te održava sustav uzgoja.Najčešći sustav uzgoja malina jest uspravni niz uz žicu jer malina intenzivno tjera izdanke iz korijena.
Prema rokovima rezidba može biti:
osnovna rezidba nakon berbe,
rezidba na zeleno tijekom proljeća.
REZIDBA NAKON SADNJE
Nakon sadnje sadnice treba skratiti na 3 razvijena pupa,tj. na oko 20-30 cm iznad tla.
PRVA GODINA NAKON SADNJE
U prvoj godini nakon sadnje mlade izdanke maline treba ostaviti da se slobodno razvijaju. Ako su povoljni uvjeti, iz korijena svake sadnice izrastu 2-4 nova izdanka s postranim izbojima.
OSNOVNA REZIDBA NAKON BERBE
Razlikujemo dvije osnovne rezidbe nakon berbe:
1. rezidba od kolovoza do studenog,
2. rezidba u rano proljeće.
1. Dvogodišnje izdanke koji su donijeli rod treba odrezati do zemlje, iznijeti iz malinjaka i spaliti. Istodobno treba ukloniti slabije,oštećene i prekobrojne ovogodišnje izdanke.Ostavljenim izdancima omogućena je bolja osvijetljenost, više hranjiva i više vlage. Time se postiže povoljan učinak obrastanje rodnim pupovima, sazrijevanje i otpornost prema mrazevima.
2. U rano proljeće odabiru se i prikraćuju jednogodišnji izdanci za rod. Za rod se ostavljaju izdanici debljine olovke. Na sadnom mjestu ostavljaju se 2 izdanka s dobro razvijenim pupovima po cijeloj duljini, ukupno 20-25 pupova, koliko je prijeko potrebna za dobivanje visokih i kvalitetnih prinosa.Pri uzgojnom sustavu malina .uspravni niz uz žicu. potrebno je na svakih 15-18 cm ostaviti jedan izdanak, tj. ukupno 6-7 po dužnom metru. Treba obaviti prikraćivanje na 2 pupa iznad gornje žice, tj. na visinu od oko 170 cm i vezati ih za žicu. Osim prikraćivanja, treba prorijediti i prikratiti postrane grančice, koje su česte u nekih sorti npr. u gradine i willameta.
REZIDBA NA ZELENO TIJEKOM PROLJEĆA
Tijekom vegetacije intenzivan je porast mladih izdanaka. Prvi izdanci razvijaju se iz najplićeg sloja tla. budući da su slabiji,uklanjaju se, i to tijekom proljeća pa sve do sredine svibnja.Uklanjanje mladih izdanaka obavlja se mehanički ili kemijski.Uklanjaju se sve do osnove, tj. do tla, i prije nego odrvene.Za rod u idućoj godini najbolji su izdanci koji niču u svibnju.Njih ne uklanjamo, nego ih puštamo da se slobodno razvijaju.
.jpg)
osnovna rezidba nakon berbe,
rezidba na zeleno tijekom proljeća.
REZIDBA NAKON SADNJE
Nakon sadnje sadnice treba skratiti na 3 razvijena pupa,tj. na oko 20-30 cm iznad tla.
PRVA GODINA NAKON SADNJE
U prvoj godini nakon sadnje mlade izdanke maline treba ostaviti da se slobodno razvijaju. Ako su povoljni uvjeti, iz korijena svake sadnice izrastu 2-4 nova izdanka s postranim izbojima.
OSNOVNA REZIDBA NAKON BERBE
Razlikujemo dvije osnovne rezidbe nakon berbe:
1. rezidba od kolovoza do studenog,
2. rezidba u rano proljeće.
1. Dvogodišnje izdanke koji su donijeli rod treba odrezati do zemlje, iznijeti iz malinjaka i spaliti. Istodobno treba ukloniti slabije,oštećene i prekobrojne ovogodišnje izdanke.Ostavljenim izdancima omogućena je bolja osvijetljenost, više hranjiva i više vlage. Time se postiže povoljan učinak obrastanje rodnim pupovima, sazrijevanje i otpornost prema mrazevima.
2. U rano proljeće odabiru se i prikraćuju jednogodišnji izdanci za rod. Za rod se ostavljaju izdanici debljine olovke. Na sadnom mjestu ostavljaju se 2 izdanka s dobro razvijenim pupovima po cijeloj duljini, ukupno 20-25 pupova, koliko je prijeko potrebna za dobivanje visokih i kvalitetnih prinosa.Pri uzgojnom sustavu malina .uspravni niz uz žicu. potrebno je na svakih 15-18 cm ostaviti jedan izdanak, tj. ukupno 6-7 po dužnom metru. Treba obaviti prikraćivanje na 2 pupa iznad gornje žice, tj. na visinu od oko 170 cm i vezati ih za žicu. Osim prikraćivanja, treba prorijediti i prikratiti postrane grančice, koje su česte u nekih sorti npr. u gradine i willameta.
REZIDBA NA ZELENO TIJEKOM PROLJEĆA
Tijekom vegetacije intenzivan je porast mladih izdanaka. Prvi izdanci razvijaju se iz najplićeg sloja tla. budući da su slabiji,uklanjaju se, i to tijekom proljeća pa sve do sredine svibnja.Uklanjanje mladih izdanaka obavlja se mehanički ili kemijski.Uklanjaju se sve do osnove, tj. do tla, i prije nego odrvene.Za rod u idućoj godini najbolji su izdanci koji niču u svibnju.Njih ne uklanjamo, nego ih puštamo da se slobodno razvijaju.
BOLESTI I ŠTETNICI MALINE
Najvažnije je prije svega obratiti pozornost nabavi kvalitetnog i zdravog sadnog materijala,jer če mo već na takav način smanjiti mogučnost unošenja raznih potencijalnih gljivičnih oboljenja.Malina,kao i kupina,oboljeva često od sušenja i odumiranja rodnih izdanaka,što se preventivno spriječava fungicidima Champion WP,Cuprablau-Z,Nordox DF.Kritično razdoblje za pojavu ove bolesti započinje početkom porasta mladih izdanaka,a traje do cvatnje.Zaražene izdanke svakako treba odrezati i ukloniti.radi sprečavanja širenja bolesti.Tijekom vlažnih godina,znatne štete pričinjava i pojava sive plijesni(Botrytis cinerea).Također je potrebno provoditi preventivne mjere zaštite od ove bolesti,primjenom različitih botricida.
Među štetnim organizmima životinjskog podrijekla najčešće su koprivna grinja,malinar,malinova mušica srčikarica i lisne uši.Pred cvatnju i tokom cvatnje,najčešči nametnik je cvjetojed,koji odlaže jaja u cvjetove ili cvjetne stapke.Prva zaštita se provodi u početku cvatnje,a naknadno se desetak dana poslije ista mjera ponavlja i to pripravcima manje štetnim za pčele(Decis,Rotor 2,5 EC,Calypso 480 SC).a tretiranja se trebaju provoditi u večernjim satima.Štetne grinje suzbijamo selektivnim akaricidima(Demitan SC,Vertimec EC).Primjenjujemo ih već prije cvatnje,naročito za suzbijanje grinja izu skupine šiškarica.
Najvažnije je prije svega obratiti pozornost nabavi kvalitetnog i zdravog sadnog materijala,jer če mo već na takav način smanjiti mogučnost unošenja raznih potencijalnih gljivičnih oboljenja.Malina,kao i kupina,oboljeva često od sušenja i odumiranja rodnih izdanaka,što se preventivno spriječava fungicidima Champion WP,Cuprablau-Z,Nordox DF.Kritično razdoblje za pojavu ove bolesti započinje početkom porasta mladih izdanaka,a traje do cvatnje.Zaražene izdanke svakako treba odrezati i ukloniti.radi sprečavanja širenja bolesti.Tijekom vlažnih godina,znatne štete pričinjava i pojava sive plijesni(Botrytis cinerea).Također je potrebno provoditi preventivne mjere zaštite od ove bolesti,primjenom različitih botricida.
Među štetnim organizmima životinjskog podrijekla najčešće su koprivna grinja,malinar,malinova mušica srčikarica i lisne uši.Pred cvatnju i tokom cvatnje,najčešči nametnik je cvjetojed,koji odlaže jaja u cvjetove ili cvjetne stapke.Prva zaštita se provodi u početku cvatnje,a naknadno se desetak dana poslije ista mjera ponavlja i to pripravcima manje štetnim za pčele(Decis,Rotor 2,5 EC,Calypso 480 SC).a tretiranja se trebaju provoditi u večernjim satima.Štetne grinje suzbijamo selektivnim akaricidima(Demitan SC,Vertimec EC).Primjenjujemo ih već prije cvatnje,naročito za suzbijanje grinja izu skupine šiškarica.
