Štetnik napada
Vrhove izboja i plodove.
Opis štetnika
Leptir breskvina savijača je smeđesive boje. Raspon krila im je oko 16 mm. Prednja krila su tamnosmeđe do crne boje, dok su stražnja ravnomjerno sivosmeđe boje. Noge i zadak su srebrnkasti.
Jaja su eliptičnog oblika i duga oko 1 mm. Najprije su bjelkasta, a nakon par dana žućkasta. Gusjenica je isprva žućkastobijela, a kasnije poprimi mesnato ružičastu boju. Glava joj je svijetlosmeđe boje. Naraste do 14 mm.
Kukuljica je svijetlosmeđa i oko 6 mm duga.
Biologija i životni ciklus štetnika
Prezimi kao odrasla gusjenica u zapretku. On je ispreden na nekom skrovitom mjestu na voćki ili oko nje. Kad srednja dnevna temperatura prijeđe 12 °C počinje se kukuljiti. Razvoj kukuljice traje 10 do 15 dana. U svibnju se pojavljuju prvi leptiri. Ženke odlažu jaja na naličje vršnih listova ili pri vrhu izboja u vrijeme kad temperature u predvečerje iznad 15 °C. Jedna ženka položi oko 50 jaja. Nakon inkubacije od 5 do 9 dana, gusjenice se ubušuju u vrhove izboja breskve. Nakon oko 20 dana gusjenica završava razvoj. Leptiri se javljaju od kraja lipnja i u srpnju. Gusjenice druge generacije također napadaju vrhove mladica, a rjeđe i plodove.
Ima 3 do 5 generacija godišnje koje se do jeseni isprepliću.
Šteta koju izaziva štetnik
Gusjenice prve i druge generacije se ubušuju u mlade vrhove izboja breskve u kojima buše hodnik prema dolje, a oštećenja sliče oštećenjima od breskvina moljca, samo što su zbog kasnije pojave izboji napadnuti od savijača znatno dulji za više od 10 do 20 cm, a i kasnije se zapažaju. Jedna gusjenica može oštetiti 3 do 6 izboja.
Ostale generacije gusjenica napadaju uglavnom samo plodove i to kasnih sorata breskve jer u vrijeme pojave zadnjih generacija savijača one jedine imaju još plodove.
Zaštita od breskvinog savijača
Suzbijanje je moguće odrezivanjem i spaljivanjem zaraženih vrhova izboja kad smo opazili njihovo venjenje, a prije nego što pocrne.
U mladim nasadima, sredinom ili krajem svibnja treba provesti tretiranje insekticidima ako je zaraženo više od 5% izboja. Ono se ponavlja nekoliko puta čim insekticid izgubi djelovanje.
U starijim nasadima pak se zaštićuju samo plodovi i to srednje i kasno zrelih sorti. Točan rok za suzbijanje može se odrediti na osnovi praćenja leptira pomoću feromona. Neki smatraju pragom odluke 10 leptira u tjedan dana. Najčešće tretiranje započinje krajem lipnja, ponavlja se po potrebi, ali treba voditi računa o karenci korištenog insekticida u odnosu na berbu plodova.
Ekološki prihvatljivi regulatori razvoja kukaca su isto tako učinkoviti i treba im dati prednost. Primjena insekticida na osnovi B. thuringiensis također zadovoljava.
Od kemijskih insekticida za suzbijanje ovog štetnika, dozvolu imaju sredstva na bazi klorpirifosmetila, dimetoata, fentiona, fosalona, deltametrina, alfacipermetrina i dr.
Vrhove izboja i plodove.
Opis štetnika
Leptir breskvina savijača je smeđesive boje. Raspon krila im je oko 16 mm. Prednja krila su tamnosmeđe do crne boje, dok su stražnja ravnomjerno sivosmeđe boje. Noge i zadak su srebrnkasti.
Jaja su eliptičnog oblika i duga oko 1 mm. Najprije su bjelkasta, a nakon par dana žućkasta. Gusjenica je isprva žućkastobijela, a kasnije poprimi mesnato ružičastu boju. Glava joj je svijetlosmeđe boje. Naraste do 14 mm.
Kukuljica je svijetlosmeđa i oko 6 mm duga.
Biologija i životni ciklus štetnika
Prezimi kao odrasla gusjenica u zapretku. On je ispreden na nekom skrovitom mjestu na voćki ili oko nje. Kad srednja dnevna temperatura prijeđe 12 °C počinje se kukuljiti. Razvoj kukuljice traje 10 do 15 dana. U svibnju se pojavljuju prvi leptiri. Ženke odlažu jaja na naličje vršnih listova ili pri vrhu izboja u vrijeme kad temperature u predvečerje iznad 15 °C. Jedna ženka položi oko 50 jaja. Nakon inkubacije od 5 do 9 dana, gusjenice se ubušuju u vrhove izboja breskve. Nakon oko 20 dana gusjenica završava razvoj. Leptiri se javljaju od kraja lipnja i u srpnju. Gusjenice druge generacije također napadaju vrhove mladica, a rjeđe i plodove.
Ima 3 do 5 generacija godišnje koje se do jeseni isprepliću.
Šteta koju izaziva štetnik
Gusjenice prve i druge generacije se ubušuju u mlade vrhove izboja breskve u kojima buše hodnik prema dolje, a oštećenja sliče oštećenjima od breskvina moljca, samo što su zbog kasnije pojave izboji napadnuti od savijača znatno dulji za više od 10 do 20 cm, a i kasnije se zapažaju. Jedna gusjenica može oštetiti 3 do 6 izboja.
Ostale generacije gusjenica napadaju uglavnom samo plodove i to kasnih sorata breskve jer u vrijeme pojave zadnjih generacija savijača one jedine imaju još plodove.
Zaštita od breskvinog savijača
Suzbijanje je moguće odrezivanjem i spaljivanjem zaraženih vrhova izboja kad smo opazili njihovo venjenje, a prije nego što pocrne.
U mladim nasadima, sredinom ili krajem svibnja treba provesti tretiranje insekticidima ako je zaraženo više od 5% izboja. Ono se ponavlja nekoliko puta čim insekticid izgubi djelovanje.
U starijim nasadima pak se zaštićuju samo plodovi i to srednje i kasno zrelih sorti. Točan rok za suzbijanje može se odrediti na osnovi praćenja leptira pomoću feromona. Neki smatraju pragom odluke 10 leptira u tjedan dana. Najčešće tretiranje započinje krajem lipnja, ponavlja se po potrebi, ali treba voditi računa o karenci korištenog insekticida u odnosu na berbu plodova.
Ekološki prihvatljivi regulatori razvoja kukaca su isto tako učinkoviti i treba im dati prednost. Primjena insekticida na osnovi B. thuringiensis također zadovoljava.
Od kemijskih insekticida za suzbijanje ovog štetnika, dozvolu imaju sredstva na bazi klorpirifosmetila, dimetoata, fentiona, fosalona, deltametrina, alfacipermetrina i dr.
