Bolest napada
Lišće.
Uzročnik bolesti
Gljiva Diplocarpon earlianum.
Simptomi bolesti
Tipični simptomi nastaju na listovima mada se mogu pojaviti i na peteljkama lista i cvjetovima. Simptomi se javljaju početkom svibnja u obliku malih, crvenih pjega promjera 1 do 3 mm. Daljnjim razvojem bolesti pjege postaju veće, od 5 do 10 mm, i crvenkastosmeđe boje. Središnji dio nema bjelkastu ili sivu boju što je karakteristično za običnu pjegavost. U povoljnim uvjetima pjege se međusobno spajaju i prekrivaju sve veći dio plojke, dolazi do nekroze i lišće izgleda kao spaljeno. Lezije na peteljkama lista, stabljici i cvjetnoj stapci imaju oblik izduženih pjega ili pruga. Na cvjetovima se javljaju smeđe točkice. Ako je zaražena stapka cvijeta, cvjetovi odumiru pa se smanjuje i broj plodova.
.jpg)
Biologija bolesti
Gljiva u zaraženom lišću živi kao micelij tijekom jeseni i dijela zime. Krajem zime i početkom proljeća započinje formiranje apotecija i acervule pa postoje dva izvora primarnih infekcija. apoteciji nastaju najčešće na naličju lista. Unutar apotecija nastaju askusi s askosporama. U našem klimatu apoteciji sazrijevaju krajem ožujka i početkom travnja. Oslobađanje askospora počinje 7 do 10 dana nakon njihove pojave i traje do kraja travnja. S druge strane, acervuli uvijek nastaju na gornjoj strani lista. Unutar acervula nastaju konidiji. Emisija konidija iz prvoformiranih acervula traje do prve dekade svibnja, a simptomi se javljaju nedugo nakon infekcije jer je inkubacija kratka. Kako se apoteciji i acervuli mogu istovremeno formirati na listu, primarni izvor zaraze mogu biti askospore i konidiji. Smatra se da su acervuli važniji izvor zaraze jer emisija konidija traje kraće. Sve sljedeće infekcije tijekom vegetacije uzrokuju konidiji. Infekcija se ostvaruje izravnim prodorom penetracijske hife kroz kutikulu i epidermu lista. Inkubacija traje u optimalnim uvjetima 3 do 5 dana. Novi acervuli se formiraju i sazrijevaju 10 do 14 dana nakon infekcije.
Zaštita od crvene pjegavosti lista jagode
Zasnivanje komercijalnih nasada treba se temeljiti na jednogodišnje, maksimalno dvogodišnjem uzgoju. Kako bi se smanjio infektivni potencijal, u jesen se može provesti prskanje jednim od fungicida na bazi bakra. Na malim površinama za sve bolesti lista korisna je mjera sakupljanja i spaljivanja zaraženih listova. Zaštitu kemijskim sredstvima treba započeti čim se primijete prvi simptomi. Djelotvorni su fungicidi na bazi tolilfluanida, iprodiona i azoksistrobina.
Lišće.
Uzročnik bolesti
Gljiva Diplocarpon earlianum.
Simptomi bolesti
Tipični simptomi nastaju na listovima mada se mogu pojaviti i na peteljkama lista i cvjetovima. Simptomi se javljaju početkom svibnja u obliku malih, crvenih pjega promjera 1 do 3 mm. Daljnjim razvojem bolesti pjege postaju veće, od 5 do 10 mm, i crvenkastosmeđe boje. Središnji dio nema bjelkastu ili sivu boju što je karakteristično za običnu pjegavost. U povoljnim uvjetima pjege se međusobno spajaju i prekrivaju sve veći dio plojke, dolazi do nekroze i lišće izgleda kao spaljeno. Lezije na peteljkama lista, stabljici i cvjetnoj stapci imaju oblik izduženih pjega ili pruga. Na cvjetovima se javljaju smeđe točkice. Ako je zaražena stapka cvijeta, cvjetovi odumiru pa se smanjuje i broj plodova.
Gljiva u zaraženom lišću živi kao micelij tijekom jeseni i dijela zime. Krajem zime i početkom proljeća započinje formiranje apotecija i acervule pa postoje dva izvora primarnih infekcija. apoteciji nastaju najčešće na naličju lista. Unutar apotecija nastaju askusi s askosporama. U našem klimatu apoteciji sazrijevaju krajem ožujka i početkom travnja. Oslobađanje askospora počinje 7 do 10 dana nakon njihove pojave i traje do kraja travnja. S druge strane, acervuli uvijek nastaju na gornjoj strani lista. Unutar acervula nastaju konidiji. Emisija konidija iz prvoformiranih acervula traje do prve dekade svibnja, a simptomi se javljaju nedugo nakon infekcije jer je inkubacija kratka. Kako se apoteciji i acervuli mogu istovremeno formirati na listu, primarni izvor zaraze mogu biti askospore i konidiji. Smatra se da su acervuli važniji izvor zaraze jer emisija konidija traje kraće. Sve sljedeće infekcije tijekom vegetacije uzrokuju konidiji. Infekcija se ostvaruje izravnim prodorom penetracijske hife kroz kutikulu i epidermu lista. Inkubacija traje u optimalnim uvjetima 3 do 5 dana. Novi acervuli se formiraju i sazrijevaju 10 do 14 dana nakon infekcije.
Zaštita od crvene pjegavosti lista jagode
Zasnivanje komercijalnih nasada treba se temeljiti na jednogodišnje, maksimalno dvogodišnjem uzgoju. Kako bi se smanjio infektivni potencijal, u jesen se može provesti prskanje jednim od fungicida na bazi bakra. Na malim površinama za sve bolesti lista korisna je mjera sakupljanja i spaljivanja zaraženih listova. Zaštitu kemijskim sredstvima treba započeti čim se primijete prvi simptomi. Djelotvorni su fungicidi na bazi tolilfluanida, iprodiona i azoksistrobina.
