petak, 13. svibnja 2016.

Uvijenost i sušenje lišća trešnje-Apiognomonia erythrostoma

Parazit je na višnji, trešnji i marelici. Za vrijeme kišnih proljeća česta je po okućnicama. U rasadnicima štete su dosta česte.
Bolest napada
Listove

Uzročnik bolesti
Gljiva Apiognomonia erythrostoma

Simptomi bolesti
U proljeće najmlađi listovi na vrhu izboja naglo venu, osuše se i poprimaju tamnosmeđu boju. Osušeni listovi uviju se poput lijevka i ostaju visjeti na stablu kroz cijelu vegetaciju, a ponekad i kroz zimu. Na starijem inficiranom lišću javljaju se crvenkastosmeđe pjege s uočljivim žutim rubom. Promjena boje gotovo uvijek počinje od ruba plojke.


Biologija bolesti
Na otpalim zaraženim listovima tijekom zime počinju se formirati periteciji koji postupno sazrijevaju do proljeća. Oni se formiraju na licu i naličju plojke. Početkom travnja obično započinje oslobađanje askospora i traje do kraja svibnja, a ponekad i duže. Askospore klijaju u vlažnoj atmosferi kličnom cijevi i probiju kutikulu. Inkubacija traje 3 do 5 tjedana pa se prvi znaci bolesti mogu primijetiti u lipnju, ali i mnogo kasnije. Krajem lipnja ispod epiderme počinju se formirati loptaste strukture (piknidi). U njima se diferenciraju piknospore. Uloga piknospora u epidemiologiji bolesti nije razjašnjena.

Zaštita od uvijenosti i sušenja lišća trešnje
Da bi se smanjio broj infekcija potrebno je lišće ispod stabala sakupiti i spaliti ili zaorati. To nije dovoljno pa se provodi i zaštita fungicidima. Prva zaštita provodi se u vrijeme otvaranja pupova primjenom fungicida na bazi bakra. Sljedeća prskanja provode se organskim fungicidima. Obično su to tri prskanja u intervalima od po 10 do 12 dana. Pripravci za suzbijanje kozičavosti (dodin, ditianon, bitertanol) djeluju i na ovog parazita. Pred berbu, ovisno o karenci fungicida, treba zaštitu prekinuti, ali ako u voćnjaku postoji zaraza zaštitu treba nastaviti nakon berbe kako bi se sačuvao potreban fond listova.

Nema komentara: