četvrtak, 19. travnja 2018.

Jabučni savijač-Cydia pomonella L.

Jabučni savijač najvažniji je štetnik u intenzivnim nasadima jabuke. Protiv ovog štetnika provode se 1 do 2 pa čak do 7 tretiranja godišnje stoga se najveći dio mjera suzbijanja štetnika u nasadima upravo odnosi na ovu vrstu. Smatra se da može izazvati štetu u visini od 50% potencijalnog prinosa, s time da mu je u novije vrijeme štetnost jako porasla što se pripisuje klimatskom zatopljenju zbog čega je pojava ove vrste sve ranija i jača.
Štetnik napada
Plodove.


Opis štetnika
Odrasli oblik jabučnog savijača jest leptir koji ima raspon krila 16 do 19 mm. Sive je boje. Pri vrhovima prednjih krila nalaze se vrlo očita i karakteristična smeđa polja obrubljena dvjema sjajnim tamnocrvenozlatnim linijama. Stražnja krila su crvenkasto smeđa.
Jaja su promjera 1 mm, okruglasta, spljoštena te u sredini lagano natečena. Na početku mliječnobijele boje, dok se nakon par dana na periferiji pojavljuje crvenkasti prsten.
Čim izađu iz jaja, gusjenice imaju 2 do 3 mm, a glava im je dvostruko šira od tijela. Narastu od 16 do 20 mm. Glava im je tamnosmeđe boje, a tijelo im je isprva bjelkasto, a kasnije postaje svijetloružičasto do crvenkasto.
Kukuljica je duga 10 do 12 mm i široka 3 mm. Žutosmeđe do tamnosmeđe boje. Nalazi se u svilenkastom kokonu.


Biologija i životni ciklus štetnik
Prezimi odrasla gusjenica u kokonu ispod kore te u raznim pukotinama na deblu i debljim granama.  U travnju se kukulji na mjestima prezimljavanja. Krajem travnja započinje izlijetanje leptira, u svibnju je ono mnogo intenzivnije i traje sve do kraja lipnja. Odrasli leptiri žive prosječno 15 do 18 dana. Mužjaci se javljaju prije ženki. Leptiri kopuliraju prosječno 30 do 50 jaja kad je temperature viša od 15 °C te ih uskoro počinju odlagati na lice listova, grančice i plodove. Inkubacija traje 7 do 14 dana. Čim izađu iz jaja, gusjenice se ubušuju u plodove gdje se razvijaju. Razvoj traje 20 do 30 dana. Tada odrasla gusjenica napušta plod i odlazi u razne pukotine na deblu i granama gdje se zapreda i kukulji. Nakon desetak dana izlazi leptir koji leti od polovice srpnja do polovice kolovoza, odlaže jaja na plodove u koje se zatim ubušuju gusjenice. U vrijeme zriobe plodova, gusjenice izlaze i odlaze na mjesto prezimljavanja (pukotine na stablu, tlo).
U Hrvatskoj jabučni savijač ima redovito dvije generacije.

Štete koje izaziva štetnik
Gusjenice nanose štetu ubušavajući se u plodove, obično kod čaške ili peteljke ploda. Najprije plod oštećuju samo površinski, a kasnije buše hodnik sve do jezgre gdje izgrizaju sjemenke jabuke. Hodnici su puni izmeta kojeg izbacuju kroz otvor. Napadnuti nezreli plodovi otpadaju, dok je preostalima kvaliteta značajno smanjena zbog crvljivosti. Zaražene plodove često zahvaća monilija.


Zaštita od jabučnog savijača
Lovni pojasevi jedan su od metoda zaštite voćnjaka od jabučnog savijača. U vrijeme kad gusjenice prve ili druge generacije odlaze na kukuljenje tj. prezimljavanje, na debla se stavljaju lovni pojasevi koji se svakih 10 dana ljeti, tj. krajem jeseni, skidaju, a u njima ulovljene gusjenice se unište najčešće spaljivanjem.
Nezrele plodove koji su otpali te oni u kojima se nalaze gusjenice treba sakupiti i uništiti.
Nakon berbe plodova, gusjenice savijača je moguće donijeti u skladišta gdje se one tijekom zime zapredu i prezime. U tom slučaju potrebno je uništiti gusjenice prije nego počnu izlijetati leptiri ili spriječiti izletavanje leptira iz skladišta stavljanjem mreža na prozore i tretiranjem zidova diklorvosom.
Jabučni savijač ima puno prirodnih neprijatelja kao što su zlatooke, stjenice, neke vrste kornjaša stoga je moguće i biološko suzbijanje savijača.
Moguće je primjenjivati i bioinsekticid na bazi B. thuringiensis.
Zadovoljavajuću učinkovitost pokazali su pripravci koji sadrže uzročnike viroze savijača.
Kod biotehničkih metoda u suzbijanju jabučnog savijača treba spomenuti primjenu feromona jednom od dvije metode, “privuci i ubij” i zbunjivanje – konfuzija mužjaka.
Od biotehničkih insekticida djelotvorni su toksikološki i ekološki prihvatljivi regulatori razvoja kukaca temeljeni na inhibiranju tvorbe hitina. Isti se primjenjuju početkom izlaska gusjenica iz jaja.
Analoge juvenilnim hormonima treba primijeniti u stadiju jaja ili u zadnjem stadiju razvoja gusjenice, dok primjena antijuvenilnih hormona manje ovisi o roku primjene.
Od kemijskih insekticida za prva tretiranja preporučljivije je uzimati insecticide duljeg rezidualnog djelovanja, a za zadnje ovisno o datumu berbe, insecticide odgovarajuće kraće karence.
Kako bi poštedjeli faunu prirodnih neprijatelja potrebno je umjesto univerzalnih primjenjivati selektivne insecticide.
Kurativno suzbijanje obavlja se u proljeće, nakon izlijetanja, tj. odmah na početku izlaska gusjenica, a prije njihovog ubušivanja.

Nema komentara: