Bolest napada
Lišće i vrlo rijetko plodove.
Uzročnik bolesti
Gljiva Mycosphaerella fragariae.
Simptomi bolesti
Simptomi se javljaju na listovima te vrlo rijetko na plodovima. Na lišću se javljaju pravilno okrugle pjege promjera 2 do 5 mm. Odijeljene su od zdravog dijela lista crvenkastosmeđim ili ljubičastim do purpurnim rubom, dok boja u sredini pjege ovisi o starosti lišća. Na mladom lišću nastaju tamnosmeđe pjege, na srednje starom lišću središte pjege je sivkaste boje, dok su na starom lišću pjege prljavo bijele boje. Pjege postupno postaju sve veće, svijetlosive do bijele boje u sredini. Javljaju se u skupina pa mogu prekriti veći dio plojke. U tim slučajevima se dio plojke ili cijela plojka osuši, premda se to ne događa često. U uvjetima tople i vlažne klime mogu se pojaviti nespecifični simptomi, bez karakterističnog ljubičastog rubnog prstena. Osim na listovima, simptomi se mogu javiti i na peteljkama lista i dijelovima cvijeta (cvjetnoj stapki, cvjetnoj čaški, lapovima). Na njima nastaju pojedinačne, duguljaste, nešto sitnije pjege nego na listovima. Na plodovima se bolest javlja vrlo rijetko uzrokujući plitka, tamna udubljenja. Karakteristični simptomi nastaju pri temperaturi od 20 do 25 °C.
Biologija bolesti
Parazit može prezimiti na zaraženom, osušenom, otpalom lišću, ali i na živom lišću. Postoje tri načina prezimljenja na lišću: u obliku micelija, mikrosklerocija ili konidija.
Micelij pred kraj zime omogućuje stvaranje pseudotecija. U tom slučaju, primarni inokul jesu askospore koje kiša raznosi na listove na kojima nastaju primarne zaraze. Ovaj način prezimljenja nema značenja kod nas.
Mikrosklerociji prezimljuju na zaraženom, otpalom lišću na kojem u proljeće nastaju konidiofori koji nose konidije. Kod nas se mikrosklerociji stvaraju u izobilju na odumrlim listovima tijekom zime. U tim situacijama konidiji su glavni izvor primarnih infekcija.
I treći način je da na živim listovima prezimljuju konidiji koji onda u proljeće klijaju i stvaraju konidiofore s novim konidijima koji šire zarazu.
Uvjeti potrebni za primarnu infekciju
Listovi su najosjetljiviji od 4. do 12. tjedna starosti. Kako su kod nas najvažniji izvor infekcija konidiji, potrebno je znati uvjete za njihovo klijanje. Oni klijaju pri temperaturi od 5 do 30 °C, a optimum je oko 13 i 20 °C. osim temperature potrebna je i visoka relativna vlaga zraka od 98 do 100%.
Zaštita od obične pjegavosti lista jagode
Postoje manje osjetljive sorte kojima treba dati prednost pri odabiru ako odgovaraju u drugim gospodarskim svojstvima. Neizravne mjere valja provesti u zaštiti od te bolesti. Zaštita se provodi čim se primijete prvi simptomi i to fungicidima na bazi tolilfuanida, azoksistrobina, kaptana.
Lišće i vrlo rijetko plodove.
Uzročnik bolesti
Gljiva Mycosphaerella fragariae.
Simptomi bolesti
Simptomi se javljaju na listovima te vrlo rijetko na plodovima. Na lišću se javljaju pravilno okrugle pjege promjera 2 do 5 mm. Odijeljene su od zdravog dijela lista crvenkastosmeđim ili ljubičastim do purpurnim rubom, dok boja u sredini pjege ovisi o starosti lišća. Na mladom lišću nastaju tamnosmeđe pjege, na srednje starom lišću središte pjege je sivkaste boje, dok su na starom lišću pjege prljavo bijele boje. Pjege postupno postaju sve veće, svijetlosive do bijele boje u sredini. Javljaju se u skupina pa mogu prekriti veći dio plojke. U tim slučajevima se dio plojke ili cijela plojka osuši, premda se to ne događa često. U uvjetima tople i vlažne klime mogu se pojaviti nespecifični simptomi, bez karakterističnog ljubičastog rubnog prstena. Osim na listovima, simptomi se mogu javiti i na peteljkama lista i dijelovima cvijeta (cvjetnoj stapki, cvjetnoj čaški, lapovima). Na njima nastaju pojedinačne, duguljaste, nešto sitnije pjege nego na listovima. Na plodovima se bolest javlja vrlo rijetko uzrokujući plitka, tamna udubljenja. Karakteristični simptomi nastaju pri temperaturi od 20 do 25 °C.
Parazit može prezimiti na zaraženom, osušenom, otpalom lišću, ali i na živom lišću. Postoje tri načina prezimljenja na lišću: u obliku micelija, mikrosklerocija ili konidija.
Micelij pred kraj zime omogućuje stvaranje pseudotecija. U tom slučaju, primarni inokul jesu askospore koje kiša raznosi na listove na kojima nastaju primarne zaraze. Ovaj način prezimljenja nema značenja kod nas.
Mikrosklerociji prezimljuju na zaraženom, otpalom lišću na kojem u proljeće nastaju konidiofori koji nose konidije. Kod nas se mikrosklerociji stvaraju u izobilju na odumrlim listovima tijekom zime. U tim situacijama konidiji su glavni izvor primarnih infekcija.
I treći način je da na živim listovima prezimljuju konidiji koji onda u proljeće klijaju i stvaraju konidiofore s novim konidijima koji šire zarazu.
Uvjeti potrebni za primarnu infekciju
Listovi su najosjetljiviji od 4. do 12. tjedna starosti. Kako su kod nas najvažniji izvor infekcija konidiji, potrebno je znati uvjete za njihovo klijanje. Oni klijaju pri temperaturi od 5 do 30 °C, a optimum je oko 13 i 20 °C. osim temperature potrebna je i visoka relativna vlaga zraka od 98 do 100%.
Zaštita od obične pjegavosti lista jagode
Postoje manje osjetljive sorte kojima treba dati prednost pri odabiru ako odgovaraju u drugim gospodarskim svojstvima. Neizravne mjere valja provesti u zaštiti od te bolesti. Zaštita se provodi čim se primijete prvi simptomi i to fungicidima na bazi tolilfuanida, azoksistrobina, kaptana.
