Uzročnik bolesti
Gljiva Monilia laxa.
Simptomi bolesti
Znakovi bolesti pojavljuju se na cvjetovima i rodnim izbojima koji se očituju kao palež. Latice poprime svijetlosmeđu boju. Dovoljno je da bude zaražen jedan cvijet pa da se osuši više obližnjih cvjetova. Listovi uz cvijet postaju vodenasti i imaju svijetlosmeđu boju i mlohavo vise kao zastavice. U osjetljivih sorata nastaju rak-rane na izbojima. Posljedica je venuće cijelog izboja. U našem podneblju, mladi su plodovi rijetko napadnuti. Infekcija nastaje na plodovima koji su oštećeni. Početni simptom je pojava male vodene pjege koja uskoro poprimi smeđu boju. Pjega postaje sve veća dok ne zahvati cijeli plod. Još prije nego cijeli plod bude zahvaćen, na njemu se javlja obilna sporulacija u obliku koncentrično poredanih malih jastučića sivkaste boje.
Biologija bolesti
Uzročnik najčešće prezimljuje u zaraženim mumificiranim plodovima u krošnji ili na tlu. Kod nekih voćaka važan je izvor zaraze micelij koji prezimljuje u rak-ranama drvenastih izboja. U njima nastaje sporulacija. Nastale konidije raznosi vjetar i kiša. Konidiji dospjeli na cvijet klijaju te mogu zaraziti bilo koji dio cvijeta. Nakon pojave prvih simptoma na cvjetovima, zaraza se širi tijekom vegetacije konidijima.
Uvjeti za ostvarenje infekcije
Optimalni uvjeti za infekciju i napredovanje parazita unutar tkiva jest relativna vlaga zraka iznad 85% i temperature od 22 do 28 °C. Inkubacija traje 3 do 6 dana. Infekcija se redovito ostvaruje preko rana, a kod breskve se može još dodatno i kroz mjesta oštećenih dlačica na plodu.
Zaštita od paleži cvijeta, izboja i truleži ploda
Tijekom zime potrebno je rezom odstraniti sve zaražene izboje. Obavezno treba skinuti mumificirane plodove iz krošanja i s tla i iznijeti ih iz voćnjaka ili zaorati. Potrebno je na vrijeme obaviti prorjeđivanje plodova kako bi se smanjila dodirna površina između plodova, a time i oštećenje plodova. Potrebno je suzbijati štetnike koji oštećuju plodove te smanjiti mehaničke ozljede. Poznate su razlike u osjetljivosti pojedinih sorata tako da broj zaštita treba prilagoditi osjetljivosti sorte. Za zaštitu cvijeta registrirani su pripravci na osnovi djelatnih tvari iprodiona, karbendazima, prokloraza, procimidona te kombinacije boskalida i piraklostrobina. Broj prskanja koji se treba provesti je 1 do 3, početkom cvatnje, u punoj cvatnji i nakon cvatnje. Za zaštitu plodova kod nas su registrirani fungicidi na osnovi kaptana (karenca 21 dan) i fenheksamida (karenca 4 dana).
