Uzročnik bolesti
Gljiva Stigmina carpophilla.
Simptomi bolesti
Najočitije promjene se javljaju na listovima i izbojima. Plodovi su rijetko zaraženi. Na plojki lista javljaju se tamnocrvene, ljubičaste do narančaste pjege obrubljene tankom tamnijom zonom. Veličina pjega varira od 3 do 5 mm u promjeru. Na zaraženom mladom lišću pjege nekrotiziraju, a nekrotični dio plojke kasnije ispada. Na tim mjestima nastaju okrugle šupljine i list ostaje šupljikav. Kod kasnije zaraze napadnute zone ne ispadaju već samo nekrotiziraju. Listovi s velikim brojem pjega mogu otpasti. Na izbojima pjege su okrugle ili eliptične. Tkivo pjega se uliježe i na kraju suši. Napadnuti dio kore puca i javlja se smolotočina.
-M.B.-Ellis-1959-56834.jpg)
U vrijeme blagih zima gljiva može prezimiti u pupovima i izbojima zaraženim u prethodnoj vegetaciji ili pak na zaraženim otpalim listovima. Nastali konidiji se od konidiofora otpuštaju samo uz prisutnost vode, a vjetar i kiša ih mogu prenijeti na druge organe. Konidij prenijet na drugi organ može preživjeti i do nekoliko mjeseci zadržavajući pritom klijavost i sposobnost infekcije. Nakon vlaženja zaraza se ostvaruje izravnom penetracijom kroz puči ili ožiljke nastale nakon otpadanja listova. Primarne infekcije se mogu ostvariti već u fazi otvaranja lisnih pupova dok zaraze izboja nastaju kasnije u lipnju i srpnju.
Uvjeti za ostvarenje infekcije
Konidijima u lezijama potrebno je dugo vlaženje, najmanje 24 sata neprekidnog vlaženja kako bi se ostvarile jače infekcije. Konidiji mogu klijati već pri 2 do 4 °C, no optimum za razvoj je pri temperaturi od 20 do 23 °C uz prisutnost vode tj. kiše. Inkubacija traje od 5 do 14 dana, a ovisi o temperaturama i napadnutom organu biljke. Tijekom godine može se ostvariti više infekcija što najviše ovisi o kišama jer se gljiva razvija unutar temperatura od 2 do 30 °C. Zbog visokih temperatura i odsutnosti kiše tijekom ljeta nema infekcije, ali one nastaju kasnije u kišnim razdobljima jeseni i početka zime.
Zaštita od šupljikavosti lista breskve
Infekcija se može smanjiti rezidbom zaraženih izboja tijekom zime i njihovim iznošenjem iz voćnjaka. Međutim, to nije dovoljno već je uz to potrebna i kemijska zaštita fungicidima. Kasno jesensko prskanje fungicidima na bazi bakra pruža zaštitu od eventualnih infekcija tijekom zime. Prskanja protiv kovrčavosti lišća također štite i od šupljikavosti. Sljedeće prskanje provodi se nakon zametanja plodova i u jesen. U vrijeme kišnih jeseni breskva se štiti fungicidima na bazi kaptana i tolilfluanida. Fungicidi na bazi bakra se smiju koristiti samo u fazi mirovanja tj. prije listanja.
