utorak, 24. svibnja 2016.

Šupljikavost lista breskve-Stigmina carpophilla

Uzročnik ove bolesti parazitira na svim koštičavim voćnim vrstama. Kod nas je na breskvama dosta česta bolest, posebno na ranim sortama jer se često nakon berbe prestaje sa zaštitom. Jače zaraze se javljaju u kišnim godinama.

Uzročnik bolesti
Gljiva Stigmina carpophilla.

Simptomi bolesti
Najočitije promjene se javljaju na listovima i izbojima. Plodovi su rijetko zaraženi. Na plojki lista javljaju se tamnocrvene, ljubičaste do narančaste pjege obrubljene tankom tamnijom zonom. Veličina pjega varira od 3 do 5 mm u promjeru. Na zaraženom mladom lišću pjege nekrotiziraju, a nekrotični dio plojke kasnije ispada. Na tim mjestima nastaju okrugle šupljine i list ostaje šupljikav. Kod kasnije zaraze napadnute zone ne ispadaju već samo nekrotiziraju. Listovi s velikim brojem pjega mogu otpasti. Na izbojima pjege su okrugle ili eliptične. Tkivo pjega se uliježe i na kraju suši. Napadnuti dio kore puca i javlja se smolotočina.

Biologija bolesti
U vrijeme blagih zima gljiva može prezimiti u pupovima i izbojima zaraženim u prethodnoj vegetaciji ili pak na zaraženim otpalim listovima. Nastali konidiji se od konidiofora otpuštaju samo uz prisutnost vode, a vjetar i kiša ih mogu prenijeti na druge organe. Konidij prenijet na drugi organ može preživjeti i do nekoliko mjeseci zadržavajući pritom klijavost i sposobnost infekcije. Nakon vlaženja zaraza se ostvaruje izravnom penetracijom kroz puči ili ožiljke nastale nakon otpadanja listova. Primarne infekcije se mogu ostvariti već u fazi otvaranja lisnih pupova dok zaraze izboja nastaju kasnije u lipnju i srpnju.

Uvjeti za ostvarenje infekcije
Konidijima u lezijama potrebno je dugo vlaženje, najmanje 24 sata neprekidnog vlaženja kako bi se ostvarile jače infekcije. Konidiji mogu klijati već pri 2 do 4 °C, no optimum za razvoj je pri temperaturi od 20 do 23 °C uz prisutnost vode tj. kiše. Inkubacija traje od 5 do 14 dana, a ovisi o temperaturama i napadnutom organu biljke. Tijekom godine može se ostvariti više infekcija što najviše ovisi o kišama jer se gljiva razvija unutar temperatura od 2 do 30 °C. Zbog visokih temperatura i odsutnosti kiše tijekom ljeta nema infekcije, ali one nastaju kasnije u kišnim razdobljima jeseni i početka zime.

Zaštita od šupljikavosti lista breskve
Infekcija se može smanjiti rezidbom zaraženih izboja tijekom zime i njihovim iznošenjem iz voćnjaka. Međutim, to nije dovoljno već je uz to potrebna i kemijska zaštita fungicidima. Kasno jesensko prskanje fungicidima na bazi bakra pruža zaštitu od eventualnih infekcija tijekom zime. Prskanja protiv kovrčavosti lišća također štite i od šupljikavosti. Sljedeće prskanje provodi se nakon zametanja plodova  i u jesen. U vrijeme kišnih jeseni breskva se štiti fungicidima na bazi kaptana i tolilfluanida. Fungicidi na bazi bakra se smiju koristiti samo u fazi mirovanja tj. prije listanja.

Nema komentara: