nedjelja, 8. travnja 2018.

Kako pomoći voćkama nakon mraza

S obzirom na pojavu niskih zimskih temperatura i kasnih proljetnih mrazeva većina voćnih vrsta je pretrpjela značajna oštećenja. U različitim dijelovima naše zemlje došlo je do smrzavanja cvjetnih pupova, cvjetova u različitim fenofazama ili tek zametnutih plodova.
Kod nekih voćnih vrsta npr. breskve i marelice, cvjetni pupovi su stradali nakon vala niskih zimskih temperatura u veljači, a nakon proljetnih mrazeva je oštećen i ostatak cvjetova. Isto tako ranije sorte nekih voćnih vrsta (npr. trešnje, višnje, jabuke, kruške, oraha), odnosno one koje su u vrijeme pojave mraza bile u punoj cvatnji stradale su od mraza. Ova oštećenja nisu toliko uočljiva dok je cvatnja u tijeku i vidljivi su cvjetovi s normalno razvijenim i obojanim laticama, ali ako se malo bolje promotri cvijet vidljivo je da su generativni organi – prašnici i plodnice tučka smeđi, što znači da su stradali od niskih temperatura, te u većini slučajeva neće doći do oplodnje i zametanja plodova.Iako to na prvu pomisao predstavlja značajnu materijalnu štetu, jer će prirod ove godine negdje gotovo potpuno izostati, ako se pravilno ne postupi s voćkama tijekom nadolazeće vegetacije, posljedice bi mogle biti još veće. Potrebno je poduzeti određene agrotehničke i pomotehničke mjere u cilju smanjenja bujnosti voćaka, povećanja postotka diferencijacije pupova i sl. Ne smiju se zanemariti npr. obrada tla i zaštita od bolesti i štetnika. Ako napadi štetnika i zaraze bolesti budu velike javit će se prerano opadanje lišća, voćke će biti u slaboj kondiciji, što bi moglo utjecati na smanjenje uroda sljedeće godine.
Bujnost
Povećana bujnost voćaka javit će se zato što će zametanje plodova biti vrlo slabo ili ga gotovo uopće neće biti, pa će se sva hranjiva usmjeravati na vegetativni rast odnosno na prirast drvne mase. Javit će se vrlo intenzivan rast mladice koji se treba regulirati i usporiti, jer bi u protivnom moglo doći do slabije diferencijacije pupova, a time će prirod sljedeće godine biti smanjen ili bi mogao izostati. Ako je moguće, mogu se primijeniti regulatori rasta – tzv. retardanti kojima se može barem djelomično smanjiti rast mladica.
Diferencijacija generativnih pupova
Za većinu voćnih vrsta počinje obično nakon završetka intenzivnog vegetativnog rasta (od svibnja do kolovoza ovisno o vrsti), a predstavlja u početku nevidljivu promjenu unutar pupa koji iz vegetativne faze prelazi u generativnu fazu. Upravo iz tih generativnih pupova koji će započeti diferencijaciju ovog ljeta, sljedeće proljeće će se razviti cvjetovi. Važno je prije početka diferencijacije poduzeti neke postupke kojima se može povećati postotak diferencijacije. Tako je poželjno povijanje grana u vodoravan položaj, ne pretjerana gnojidba dušikom i prihrana voćke budući da se tim postupkom pojačava vegetativni rast i produžuje intenzivni vegetativni rast na štetu diferencijacije pupova. Isto tako nije poželjno pretjerano natapanje, kako bi se faza intenzivnog rasta na vrijeme usporila.
Zelena rezidba
S obzirom na to da se zimskom rezidbom obično ostavlja povoljan omjer generativnih i vegetativnih pupova kako bi se osigurala ravnoteža između rasta i rodnosti, a većina generativnih pupova i cvjetova je smrzla, važno je intervenirati u zeleno odnosno provesti zelenu rezidbu tijekom svibnja, najkasnije lipnja u vidu odstranjivanja – prorjeđivanja dijela mladica ili prikraćivanja kako bi došlo do bolje diferencijacije generativnih pupova, a ujedno će se izbjeći prejaka bujnost voćaka. Isto tako zelenom rezidbom treba obavezno odstraniti mladice koje rastu u unutrašnjost krošnje, a posebno šibe vodopije koje će zbog većeg pritjecanja hranjiva još više rasti a time i dodatno crpiti voćku.
Zametanje plodova
Neki su voćari neposredno nakon niskih temperatura poprskali voćke preparatima na bazi giberelinske kiseline, stoga je veća mogućnost pojave partenokarpnih plodova koji se obično i prirodno razvijaju kada je oplodnja slaba, jer im uz plodove s razvijenim sjemenkama ne pritječe dovoljno hranjiva. U ovom slučaju se sintetskim preparatima moglo pospješiti partenokarpno zametanje plodova (jabuka i kruška) – tzv. stimulativna partenokarpija, što je posebno značajno u godinama kao što je bila ova kad je u cvatnji bilo pozeba. Ukoliko dođe do zametanja partenokarpnih plodova oni se razlikuju po vanjskom izgledu i organoleptičkim svojstvima ploda. Obično zaostaju po veličini, a oblik im je više ili manje deformiran i ne odgovara karakteristikama sorte. Isto tako vidljive bi mogle biti promjene na plodovima koji su već bili zametnuti u vrijeme pojave niskih temperatura. Takvi plodovi mogu biti deformirani i obično imaju prevlaku odnosno svijetlo smeđi prsten koji je jedan od znakova oštećenja cvijeta od niskih temperatura.

Izvor:Gospodarski list

Nema komentara: