Naime, ukoliko se plodovi ne prorjeđuju zbog preobilna uroda ostaju sitni. Takva se stabla dosta iscrpljuju i sljedeće godine slabije rode. Uz to na prerodnim stablima dolazi do loma brojnih grana kao posljedica preobilnog uroda. Stoga se u godinama dobre rodnosti moraju prorjeđivati plodovi a što je u suvremenim nasadima bresaka postala redovita agrotehnička mjera.
Osim toga, breskva i sama prorijedi dio zametnutih plodova ali u pravilu nikada dovoljno. Prorjeđivanjem se dakle dobiju znatno krupniji i ljepši plodovi, s ukupno većim prinosom po stablu. Jače prorjeđivanje se obavlja na starijim i iscrpljenim stablima a slabije na mlađim i razvijenim stablima koja su u dobroj kondiciji.
Ako je godina sušna, prorjeđuje se jače. Samo prorjeđivanje se vrši mehanički tresenjem prerodnih stabala polovicom svibnja ili pak ručno, vršcima prstiju. Plodovi se na grančicama prorjeđuju lagano s razmakom 7-10 cm. Time se na dugim rodnim grančicama ostavlja 5-6 plodova, na srednjim 3-4 a na kratkim 1 -2 ploda.
U razvijenim europskim zemljama se prorjeđivanje obavlja prskanjem kemijskim preparatima u cvatnji ili nakon cvatnje a što je jedino i moguće praktično rješenje u velikim nasadima bresaka.
