ponedjeljak, 17. listopada 2011.

Radovi u voćnjaku tjekom jeseni i zime


Početkom zime poželjno je obijeliti debla voćaka kako bismo ih zaštitili od pucanja kore. A za bijeljenje voćaka rabi se suspenzija dobre mazivosti koja se priprema na sljedeći način: u 5 litara vode dodaje se 5 kg gašenog vapna, 0,3 kg kuhinjske soli i 0,5 kg močivog sumpora (Chromosul 80 ). Premazivanje se obavlja običnom četkom, s tim da se, osim debla premazuje i donje račvište grana. A kako se voćke nalaze u stanju mirovanja tako mogu i izdržati dosta niske temperature. Međutim, za vedrijih i sunčanijih dana kora se počinje lagano zagrijavati čime ona ponovno počinje i ≪raditi≫. Drugim riječima, zbog kolanja sokova pokrenutih tijekom sunčanih dana, dolaskom noći voćke bivaju nezaštićene, što dovodi do opasnog pucanja njihove kore. S druge strane, bijeljenjem debla odbijamo sunčeve zrake pa se kora ne zagrijava te time i ne dolazi do njenog pucanja. Spomenimo kako navedeno bijeljenje voćaka pomaže i uklanjanju mahovine s debla i donjih dijelova krošnje.

Tamo gdje nije moguće ograditi voćnjak, što iziskuje i ne baš tako malu investiciju, voćari se dovijaju različitim metodama zaštite. U tu svrhu rabe razne metalne mreže, slamu i kukuruzovinu, drvene letvice, papir i plastične folije, što traži dosta truda I materijala te poslije i čest nadzor. Međutim, danas na tržištu možemo nabaviti namjenske mreže za zaštitu od štetnih glodavaca ali I od ostale divljači (zec, srna, divlje svinje i dr.). Navedene mreže se postavljaju doslovce u jednom potezu a kasniji nadzor gotovo da i nije potreban. Naime, mreže su fleksibilne pa se s rastom debla širi i navedena zaštitna mreža. Dakle, jednom postavljena daje trajnu zaštitu a nije je potrebno čak ni pričvršćivati, odnosno,vezati. Nadalje, mreža ne pruža utočište štetnim insektima koji kod primjene organskih materijala(slama,kukuruzovina,letvice i sl.)lako prezime u njima. Osimtoga, u posljednje vrijeme, kao zaštitu, voćari sve više koriste i kemijska sredstva kojim se prskaju donji dijelovi stabla. U tu svrhu obično se koristi Kunilent R-12 koji svojim mirisom odbija divljač.
Prskanje jednim od preparata na osnovi bakra, poznatije kao ≪plavo prskanje≫, neizbježno je koncem jeseni tj. početkom zime. Naime, duži hladni i kišoviti periodi pogodovali su razvoju mnogih bolesti, a voćare spriječili da nasade zaštite u pravo vrijeme. Bilo kako bilo, sada je pravo vrijeme za provedbu navedenog prskanja a koje se obavlja pripravcima naosnovi bakra, kao što su: Cuprablau Z, Champion, Bordoška juhai sl. Prskanje se provodi odmah po opadanju lišća te drugi put nakon provođenja zimske rezidbe I to navedenim preparatima koji se koriste u dvostruko većoj koncentraciji.od one koja se koristi na vinovoj lozi u vrijeme vegetacije.
Voćke je kod prskanja navedenim pesticidima potrebno doslovce okupati a rezidbom uklonjene grane i zaražene dijelove voćaka spaliti.
Često prilikom rezidbe i cijepljenja u voćnjaku, vinogradu ali i na ukrasnom bilju zaboravimo sanirati rane koje predstavljaju idealno ulazno mjesto za patogene gljivice. Osobito su opasne rane koje nastaju kao posljedica lomova debljih grana. Stoga,kako bismo izbjegli zarazu patogenim gljivicama, osim što rezidbu trebamo obavljati oštrim alatom, nužno je oštećena mjesta premazati I specijalnim sredstvima za tu namjenu tj. voćarskim voskom. Pored toga, što onemogućava pojavu gljivičnih oboljenja, voćarski vosak sprječava i štetno djelovanje hladnog zraka i vlage na ranjeno mjesto. Ukoliko nam navedeni vosak nije pri ruci, ranu možete privremeno sanirati i dezinficirati pet postotnom otopinom modre galice. Ipak, znajte kako je u suvremenom voćarstvu uloga voćarskog voska nezamjenljiva.A zimsko doba je vrijeme kada se zaštitni vosak učestalo i primjenjuje

Nema komentara:

Objavi komentar