Bolest napada
Sve nadzemne dijelove biljke (list, peteljku lista, cvijet, izboj).
Uzročnik bolesti
Gljiva Elsinoë veneta.
Simptomi bolesti
Na listovima između glavnih žila javljaju se crvenkastoljubičaste pjege nepravilnog ruba, veličine 1 do 2 mm sa sivim središtem. Rubovi pjega nekrotiziraju pa zaraženi dio tkiva ispada, a listovi ostaju šupljikavi. Zaraženi plodovi se deformiraju.
Simptomi se najčešće pojavljuju na izbojima. Infekcije na izboju nastupaju tijekom proljeća. Na šibama nastaju purpurnocrvene pjege velike 2 do 3 mm i podsjećaju na krater. Središte pjege sivkaste je boje, okruženo crvenkastopurpurnim prstenom. S vremenom pjege postaju veće, ulegnute i poprimaju eliptičan oblik. Ako pjega zahvati veći dio površine izboja ili ga opkoli, izboji se suše i na njima puca kora. Manje zaraženi izboji prežive vegetaciju, a ako ne propadnu tijekom zime u sljedećoj vegetaciji daju manji urod.
Biologija bolesti
Gljiva prezimljava u obliku micelija na zaraženim izbojima. U proljeće ispod epiderme nastaju strome. Na stromi se najprije formiraju acervuli. Nešto kasnije, ali samo na dvogodišnjim izbojima, također na stromi nastaje savršeni stadij (Elsinoë veneta). Oslobađanje askospora odvija se do početka ljeta, a katkad i do jeseni. Tako su početkom vegetacije prisutna oba stadija, a veća važnost kao izvoru primarne zaraze pridaje se nesavršenom stadiju (acervuli). Askospore se nakon kiša oslobađaju iz plodnih tijela, raznose se vjetrom i obavljaju infekciju. Drugi izvor infekcije jesu konidiji smješteni u acervulima. Oni obavljaju sekundarne infekcije tijekom vegetacije.
Uvjeti potrebni da se ostvari infekcija
Spore mogu klijati između 11 i 30 °C, s optimumom pri temperaturi od 22 do 26 °C uz uvjet da vlaženje traje 3 do 12 sati. U optimalnim uvjetima simptomi se javljaju 3 do 9 dana nakon infekcije, ali se inkubacija može produžiti na 4 do 6 tjedana ovisno o vremenskim prilikama.
Zaštita od antraknoze maline
Kod podizanja nasada treba saditi zdrav sadni materijal. Postoje i relativno rezistentne sorte. Pri rezidbi treba odstraniti zaražene šibe. Divlja kupina može biti izvor zaraze pa je treba odstraniti iz blizine nasada. Zimsko prskanje potrebno je obaviti fungicidima na bazi bakra. Nakon pojave prvih simptoma treba započeti zaštitu. Djelotvorni su fungicidi na bazi karbendazima i tolilfluanida.
