petak, 23. listopada 2015.

Šljivin moljac-Yponomeuta padellus L.

Šljivin moljac je izrazito periodičan štetnik pa su poznate masovne pojave, posebno u Lici. Osim šljive napada i glog.

Štetnik napada
Lisne pupove i lišće.

Opis štetnika
Odrasli leptiri imaju bijela prednja krila sa 16 do 19 crnih točkica. Raspon krila im je 18 do 22 mm. Zadnja krila su pepeljastosive boje.
Gusjenice su žućkaste, žutozelene ili sivkaste boje s crnim točkama. Narastu do 20 mm dužine. Imaju crnu glavu.
Kukuljica je dužine 7,5 do 11 mm i tamnožute je boje.


Biologija i životni ciklus štetnika
Prezimi kao gusjenica prvog stadija u jajnom leglu. Leglo se nalazi na granama i sadrži  od 20 do 80 jaja položenih jedno uz drugo. Pokrivena su sivkastom prevlakom. U proljeće kad temperatura prijeđe 14 °C, iz jaja izlaze gusjenice i započinju s hranjenjem. Razvijaju se do kraja svibnja. Kukulje se u paučinastim gnijezdima – zaprecima u bijelim prozirnim kokonima. U lipnju i srpnju javljaju se leptiri koji odlažu jaja na voćku.

Šteta koju izaziva štetnik
Gusjenice u proljeće počinju se hraniti najprije lisnim pupovima, a kasnije i lišćem. Te iste organe obavijaju pređom.
U sušnim godinama gusjenice mogu izazvati golobrst što rezultira skoro potpunim gubitkom plodova.

Zaštita od šljivinog moljca
Agronomske mjere: prikupljanje i uništavanje otpalog lišća u ljetnim mjesecima, uklanjanje i spaljivanje gnijezda s gusjenicama i kukuljicama.
U biološke mjere spada suzbijanje pomoću bioloških pripravaka i prirodnim neprijateljem osicom Ageniaspis fuscicollis.
Kemijske mjere (ako su potrebne): zimsko prskanje uljanim organofosfornim insekticidima, tretiranje voćaka insekticidima na osnovi klorpirifosmetila, diazinona, diklorvosa i dr. u rano proljeće prije rascvjetavanja pupoljaka i prije nego gusjenice izađu iz zapredaka te na kraju cvatnje odmah nakon pada latice.