Za proizvodnju sadnica breskve najčešće se koriste generativne podloge i to najčešće sijanci vinogradske breskve.Ova podloga najbolje rezultate daje na rastresitim tlima.Na tlima na kojima se duže vremena zadržava voda ili sadrže veči postotak vapna,ova podloga se ne preporučuje.Za toplija područija i suša tla,kao i za tla sa večim udjelom kreča,kao podloga najčešće se koristi badem(bajam) ili vrlo često hibrid između breskve i badema GF 677,koji se najčešće razmnožava vegetativnim putem.
Za kajsiju još uvijek nije izabrana prava i odgovarajuča podloga,koja bi pokazala zadovoljavajuće rezultate.Najčešće se koriste generativne podloge i to uglavnom sijanci džanarike(Prunus cerasifera L.).No to ipak nije najbolje riješenje,jer su voćke kalemljene na njoj dosta bujne,u jesen kasnije završavaju vegetaciju,a u proljeće ranije počinje kretanje sokova,te zbog toga dolazi do vrlo čestog stradanja od mrazeva.Osim toga,kajsija na džanarici dosta strada od apopleksije i plodovi su dosta sitniji.Ovi nedostaci se u posljednje vrijeme veoma uspiješno otklanjaju posrednicima,tj. Nekim sortama šljiva ili drugim vrstama,kao što je crni trn.Prvo se na džanarici cijepe neke odgovarajuče sorte šljiva(požegača,stenly,čačanska ljepotica),a onda se na 100-200cm od zemlje cijepe sprte kajsije.Ovakav način proizvodnje sadnica,naziva se cijepljenje na visoko ili u kruni.Za proizvodnju sijanaca kajsije,najbolje je koristiti sijeme sa tipova bjele šljive koji imaju krupnije plodove,te sazrijevaju krajem srpnja.Kajsija kalemljena na ovoj podlozi pokazala se puno otpornijom na apopleksiju,obilatije rađa,a plodovi su krupniji i kvalitetniji nego na ostalim podlogama.Za pjeskovita zemljišta,kao podloga dosta se dobro pokazala zerdelija,badem za toplije krajeve.
Za proizvodnju sadnica šljive najviše se koriste generativne podloge i to najčešće sijanci džanarike.Iako se požegaća i ostale domaće šljive vrlo lako razmnožavaju izdancima,takav način treba izbjegavati,zbog brzog širenja šarke.Džanarika,kao podloga,posebno je dobra za suha,slabija i zemljišta sa više vapna.Pri uzimanju sijemena za proizvodnju sijanaca treba koristiti umjereno bujna,zdrava stabla,dobre rodnosti i sa kasnijim vremenom dozrijevanja ploda.Ova podloga se ne preporučuje na plodnijim zemljištima.Ima dobar afinitet sa većinom plemenitih sorti šljiva,Za plodnija zemljišta se preporučuju sijanci crnošljive,crvene ranke i petrovače.
Trešnje i višnje se također mogu cijepiti na vegetativne i generativne podloge.Najčešće se koriste generativne podloge i to sijanci divlje trešnje i rašeljke.Sijanci divlje trešnje se najčešće upotrebljavaju u toplim i umjereno-vlažnim podnebljima,dok se rašeljka koristi na tlima koja sadrže više aktivnog vapna.
Za proizvodnju sadnica oraha najčešće se koriste sijanci običnog(domaćeg) oraha.Sijeme treba uzimati sa umjereno bujnih stabala,koja su rodna i otporna na mraz,sušu,bolesti i štetočine.
Lijeska se vrlo lako razmnožava sjemenom,a također i vegetativno(cijepljenjem,reznicama).Sorte lijeske se cijepe na sijance mečje lijeske(Corylus colurna L.).Ova podloga bolje podnosi lošije ekološke tipove nego obična lijeska.Sijeme koje se koristi za proizvodnju podloga treba da je sa odabranih biotipova.
Za badem se uglavnom koriste generativne podloge,vrlo rijetko vegetativne.Od generativnih podloga najviše se koristi gorki badem,posebno za toplija podneblja,siromašnija i tla s večim udjelom vapna.U nedostatku sijanaca gorkog badema,koriste se i sijanci slatkog badema i to od sorti sa tvrđom ljuskom.Za plodnija i tla s manjim udjelom vapna koriste se sijanci vinogradske breskve.
Kesten se pretežno razmnožava izdancima i sijemenom.Međutim,ukoliko se želi suvremena proizvodnja sadnica kestena,mora se koristiti cijepljenje.Jedno vrijeme se koristio Evropski kesten(Castenea sativa),međutim,utvrđeno je da je on osjetljiv prema mastiljavoj bolesti,pa se od tada koristi obični američki kesten koji je otporan na ovu bolest,ali je osjetljiv prema raku kestenove kore.U svijetu se najviše koristi kineski kesten,koji je otporan na prouzrokovače ove bolesti,a koji dobro podnosi i zimske mrazeve.
